Trošak prehrane životinja veći je 25%, a bruto marža uzgajivača manja 15% te je realno očekivati poskupljenja, kaže Bobetić
Unatoč tome što se brojni trgovački lanci u stalnom i
bespoštednom ratu cijenama bore za kupce, poskupljenja su se,
čini se, ipak “dotaknula” nekih polica.
Prema statistici DZS-a cijene hrane i bezalkoholnih pića u
Hrvatskoj još nije zahvatila inflacija. U travnju su na godišnjoj
razini pale 0,6%, tvrde iz DZS-a. No potrošači itekako primjećuju
da su poskupjeli šećer, ulje, higijenske potrepštine…, što
trgovci dijelom opravdavaju sezonskim rastom cijena, a dijelom
kao posljedicu povećanih inputa u proizvodnji.
Cijene sirovina lete u nebo
Drago Munjiza, direktor Lonia trgovine, kaže da
su cijene u maloprodaji u prosjeku rasle 1-2%.
– Najviše su poskupjele cigarete zbog rasta trošarina, a šećer i
proizvodi od žitarica više od 5% – objašnjava Munjiza, koji
očekuje da će trgovci dio viših ulaznih cijena pokriti nauštrb
svoje marže zbog konkurentnosti, a trošarine i skuplju sirovinu
(kao u primjeru šećera) dijelom prenijeti na maloprodaju.
– Početkom sezone redovito poskupljuju i ulazne cijene piva za
nekoliko postotaka. No budu li rasle ulazne cijene energenata i
goriva, uslijedit će novi val poskupljenja. Higijenske
potrepštine također su u godinu dana porasle za 10-ak posto –
napominje Munjiza.
Što se pak tiče mlijeka i mesa, gotovo i nema poskupljenja, tek
kod nekih mliječnih proizvoda, dodaje pak direktor Croatiastočara
Branko Bobetić.
– No sigurno je da slijede poskupljenja jer cijene inputa u
poljoprivrednoj proizvodnji strahovito rastu – kukuruza, sojine i
suncokretove sačme, čak i slame i sijena, što će se itekako
preliti i na cijene mesa, mesnih i mliječnih prerađevina za
krajnjeg korisnika – drži naš sugovornik, koji razlog za to vidi
i u rapidnom padu svjetskih zaliha kukuruza i soje zadnjih
godina. Kad je robe manje, a potražnja je veća – cijene, naravno,
rastu, a rast će i zbog novog sedmogodišnjeg razdoblja Zajedničke
poljoprivredne politike EU koje traži veća ulaganja farmera u
“zelenu” transformaciju i strategiju od polja do stola, smatra
Bobetić.
Prema statistici FAOstata, cijene hrane u svijetu rastu tako već
13. mjesec zaredom, na što je utjecao i COVID-19. Kako bilo,
kukuruz je na globalnoj razini u travnju bio skuplji čak 67% nego
lani u istom mjesecu.
Rastu i tržišne cijene svinjskih polovica, ali su na razini EU
one još uvijek 11% niže nego u lanjskom travnju. Cijena junećih
polovica rasla je 10-ak posto, peradi 8%, no u Hrvatskoj je
cijena piletine i dalje 2,5% niža nego lani zbog sveprisutnog
dampinga i nelojalne konkurencije.
– Trošak prehrane životinja veći je za 25%, a bruto marža farmera
manja za 15%. Farmeri to više neće moći podnijeti stoga od lipnja
očekujem znatna poskupljenja – rekao je Bobetić, dok u trgovci
prehrambenim proizvodima u to ne vjeruju.
Osjeti se pad kupovne moći
Martin Evačić, direktor NTL-a i HUP-ove Udruge
trgovine, kaže da će zbog prevelike konkurencije i međusobne
borbe trgovci reagirati samo u slučaju povećanja nabavnih cijena,
kao što je to slučaj, primjerice, s uljima. Kad je nabavna cijena
bila oko 5 kuna, litra je u maloprodaji koštala oko 7, a sad kad
je 7-8 kn, konačna cijena je oko 10 kn. Voće i povrće uglavnom je
pojeftinilo, dok sezonsku cijenu kroje i loši vremenski uvjeti
koji otežavaju proizvodnju. No trgovci su od početka godine
suočeni i s padom prometa pa važu svaku znamenku cijene na
polici.
– Nakon lanjske godine koja je za trgovine prehranom bila
iznimna, bolja od 2019., u ovoj je manje novca u opticaju, a
manja je i kupovna moć građana, s obzirom na to da je dio
gospodarstva manje-više dugo zatvoren, a osjeti se i pad BDP-a –
napominje Evačić. Zbog svega toga on ne očekuje veća poskupljenja
prehrambenih proizvoda.
– Inflacija od 1-2 posto na nivou godine nije inflacija – kazao
je.