Euro će se uvesti najranije 2023. godine...
Hrvatska je ušla u čekaonicu za euro – dvogodišnji
mehanizam ERM II. Tu je vijest objavio slovenski premijer
Janez Janša nakon sastanka s hrvatskim
premijerom Andrejem Plenkovićem u Otočcu ob
Krki, čestitajući mu na tome uspjehu.
Država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine
provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku
europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u
eurozonu najranije 2023. godine.
Andrej Plenković obratio se medijima u Banskim dvorima i
potvrdio kako je Hrvatska primljena u Europski tečajni mehanizam,
svojevrsnu čekaonicu za euro i rekao: “Kada je riječ o
euroziranosti Hrvatske, onda se može reći da smo po broju
stanovnika najmanja država članica EU-a, koja još uvijek nije u
eurozoni”.
“Mi ćemo i dalje raditi svoje aktivnosti i voditi računa o tome
da smo s današnjim danom dodatno ojačali reputaciju na ekonomskom
i financijskom planu. Ovo će za nas značiti jednu novu
legitimaciju”, rekao je i dodao kako će Hrvatska odgovorno
pristupati svemu što slijedi na putu prema euru.
“Ovo je jedan od uspjeha naše Vlade, ciljeva kojih smo radili”,
tvrdi i napominje kako su na njemu radili “tiho, ali predano”.
Plenković smatra kako će Hrvatska uvesti euro u idućem mandatu
njegove Vlade, no nije spominjao točan datum.
Odlučeno je da središnji tečaj kune za euro bude 7,53450 kuna,
no u odnosu na taj tečaj bit će dopušten pad ili rast tečaja
kune od najviše 15 posto sve dok se euro ne uvede.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako
će uvođenje eura imati dugoročno pozitivne učinke te kako će
mogući rast cijena biti jednokratan. Također, rekao je kako će se
šest mjeseci prije formalnog uvođenja odrediti točan tečaj, a pet
mjeseci prije formalnog uvođenja bit će nužno dualno iskazivanje
cijena.