- Tako npr. ako sada odgađamo plaćanje režija, koje su za prosječan stran prosječnog hrvatskog potrošača oko 2.000,00 kn mjesečno, odgađanjem za samo tri mjeseca to je 6.000,00 kn, pa će račun za četvrti mjesec biti 8.000,00 kn. Posljedica? Novi val ovrha i dužničko ropstvo - poručuju.
Ove godine u uvjetima pandemije uzrokovane koronavirusom uskrsni
blagdani su prilika da se na blagdanskom stolu nađe što više
kvalitetnih domaćih proizvoda, jer podržavajući domaću
proizvodnju, jačamo vlastiti gospodarski ciklus, a i štitimo se
od COVID-19.
Neki od dobrih poznavatelja kupovnih navika potrošača u Republici
Hrvatskoj govore o tome kako će ove godine građani potrošiti
doduše manje od prošlogodišnjih 1,7 milijardi kuna za uskršnje
blagdane, ali da će ipak prijeći granicu do milijardu kuna.
Povodom toga Društvo potrošača Međimurja poslalo je priopćenje
koje prenosimo u cijelosti.
‘Prema
podacima iz istog izvora realni promet u trgovini na malo od
početka ove godine rapidno pada, ali za očekuje se da u uskrsno
vrijeme upravo te trgovine zabilježiti značajni rast
prometa.
Ovogodišnja predblagdanska uskršnja potrošačka groznica se
ipak zahuktava. Neki od dobrih poznavatelja kupovnih navika
potrošača u Republici Hrvatskoj govore o tome kako će ove godine
građani potrošiti doduše manje od prošlogodišnjih 1,7 milijardi
kuna za uskršnje blagdane, ali da će ipak prijeći granicu do
milijardu kuna.
Od toga više od 50% će potrošiti djeca! Na tržištu roba i
usluga se, posebice u predblagdansko vrijeme, u svojoj punoći
susreću Psihologija kupca i Psihologija trgovca, koje su se već
uveliko prilagodile uvjetima poslovanja u aktualnoj
krizi.
Stoga, kad smo već doma, ovogodišnja predblagdanska kupnja je
prigoda pročitati knjigu ‘Znanost kupnje’, Paco Underhill i
‘Ponašanje potrošača’, dr.sc. Tanja Kesić
O razlozima stalnog rasta predblagdanske potrošnje u
Hrvatskoj, koja je u državama članicama Europske unije počela
bilježiti trend stagnacije, pa čak i smanjenja, vrijeme je da si
postavimo nekoliko pitanja:
– Kupujemo li samo ono što nam treba ili smo postali
zatočenici konzumerizma i reklamokracije?
– Planiramo li mjesečne obiteljske proračune?
– Prošlo je vrijeme “peglanje kartica” ili i danas
razmišljajte o magičnoj privlačnosti kreditnih
kartica?
– Kupujemo li planski ?
– Planirate li kupnju kao nastavak sniženja, akcija i
rasprodaja tijekom 2020. godine?
– Razmišljamo li o godišnjim troškovima, ratama kreditima,
ulaske u “crveno” tekućih ili žiro-računa?
– Ostavljamo li rezervu za pokrivanje godišnjih planiranih i
neplaniranih financijskih obveza?
– Jeste li razmišljali o vođenju kućnog (obiteljskog)
knjigovodstva?
– Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u uvjetima ‘Korona
krize’ ?
Temelje uspješnog kućnog proračuna je krilatica ‘Protegni se
koliko ti je poplun dug’, svako drugo ponašanje vodi u dužničko
ropstvo. Posebno je važno istaknuti, da se ne nasjeda
‘pogodnostima’ koje daje Vlada RH za samoodržanje tijekom
pandemije jer računi neće nestati, a iskustvo i statistika nam
govore da će se pojaviti u najgorem mogućem trenutku.
Tako npr. ako sada odgađamo plaćanje režija, koje su za
prosječan stran prosječnog hrvatskog potrošača oko 2.000,00 kn
mjesečno, odgađanjem za samo tri mjeseca to je 6.000,00 kn, pa će
račun za četvrti mjesec biti 8.000,00 kn. Posljedica? Novi
val ovrha i dužničko ropstvo’, stoji u priopćenju.