Država uvodi mjere za povratak iseljenih, slične onima za samozapošljavanje u RH
U siječnju ove godine 174 nezaposlene osobe dobile su preko
Zavoda za zapošljavanje 75.000 do 100.000 kuna za pokretanje
privatnog biznisa. Onima koji su se udružili s više nezaposlenih
državna pomoć mogla se popeti do 320 tisuća kuna. Tko od njih
preživi godinu dana i tijekom tog razdoblja uplaćuje doprinose,
državi ne mora vratiti ništa.
Detalji u travnju
Premijer Andrej Plenković, a nakon njega i
ministar rada Josip Aladrović otkrili su da će
financijski poduprijeti povratak iseljenih građana tako što će
postojeće državne mjere zapošljavanja proširiti i na tu skupinu
građana. Detalji će se znati u travnju, ali može se očekivati da
će financijske potpore povratnicima biti slične o onima koje se
već isplaćuju za samozapošljavanje.
U programu koji je krenuo od siječnja stoji da se pravo na
potpore za samozapošljavanje odnosi i na povratnike iz zemalja
EU. Moguće je da dorađeni plan, poticanje povratka neće suziti
samo na EU. Visina potpore za samozapošljavanje određuje se prema
području u kojem osoba ima prebivalište i otvara poslovni subjekt
te je ona za najrazvijenije sredine 75 tisuća kuna, a za
siromašnije 100.000 kuna. Isplata se može podebljati
kombiniranjem više mjera.
Ministar Aladrović najavljuje da će se nove mjere širiti u dva
smjera te će poticati migracije unutar domaćeg tržišta rada, ali
i povratak onih koji su napustili Hrvatsku. Na novčane naknade,
po tome, moći će računati građani koji se u potrazi za poslom
odluče preseliti iz Zagreba ili Istre u Slavoniju ili Liku, na
primjer, ali i stotine tisuća privremeno iseljenih koji su
napustili Hrvatsku.
– U ovom trenutku više o tome ne mogu reći jer se moramo
konzultirati sa socijalnim partnerima – kazao je Aladrović.
Kriteriji bi trebali propisati dob povratnika koji mogu računati
na financijsku potporu za otvaranje tvrtke, ali i to koliko treba
boraviti u inozemstvu da bi konkurirali za povratničke poticaje.
Baltičke zemlje prve su krenule u promociju povratka iseljenih te
im nude pomoć oko smještaja, školovanja djece, plaćanja troškova
preseljenja, financijske potpore za pokretanje biznisa. Interes
je manji od očekivanja.
U Letoniju se 2018. vratilo samo 218 obitelji, a još
dvjestotinjak je iskazalo namjeru da će to uskoro učiniti.
Hrvatska će 2020. za poticanje zapošljavanja nezaposlenih
izdvojiti nešto jače od jedne milijarde kuna, u što bi se trebale
uklopiti i nove mjere namijenjene povratnicima. Većina tih
sredstava namijenjena je ljudima koji samostalno ili udruženi s
drugima pokreću privatni biznis.
