Varaždinsko područje i Međimurje poduzetnički su najzdravija područja u Hrvatskoj. U polovini hrvatskih gradova radi manje od 10% stanovnika
Gotovo svaki drugi grad i općina u Hrvatskoj, njih 248 od ukupno
555, imala je lani manje od 10 posto zaposlenih u ukupnom
stanovništvu, piše Jutarnji.hr.
Alarmantni su to podaci koji proizlaze iz niza podataka koje je u
posljednje vrijeme objavila državna statistika, a koji pokazuju,
kako upozoravaju ekonomisti, u kojoj se mjeri Hrvatska
preobrazila u ekonomiju koja se sve više bazira na rentijerstvu,
posebno u obalnim područjima.
Radno su najaktivniji stanovnici sjevera zemlje – Varaždinske,
Krapinsko-zagorske i Međimurske te Koprivničko-križevačke
županije. Od deset gradova s najvećim udjelom zaposlenih u
ukupnom broju stanovnika, pet ih je upravo na sjeveru zemlje.
Najveći udio zaposlenih među gradovima imaju Varaždin, 60,9
posto, i Čakovec, 60,1 posto, a tu su i Zabok, Koprivnica
i Prelog 45,4%.
– Varaždinsko područje i Međimurje zapravo su poduzetnički
najzdravija područja u Hrvatskoj – primjećuje Predrag
Bejaković iz Instituta za javne financije.
No, paradoksalno je da su upravo u tim područjima plaće
zaposlenih među najmanjima u zemlji, što ekonomisti uglavnom
objašnjavaju industrijom tekstila i obuće koja u tim krajevima
ima jake korijene, a u kojima su plaće tradicionalne male.
Iako podaci o radnoj aktivnosti stanovništva pojedinoga grada i
općine nisu potpuni, jer ne obuhvaćaju zaposlene u obrtima i
slobodnim profesijama, koji čine otprilike 15 posto ukupnog broja
zaposlenih, a nedostaju i poljoprivrednici, predstavljaju dobar
putokaz zbivanja na hrvatskom tržištu rada i u društvu općenito.
To više što se udjeli odnose na ukupan broj stanovnika pojedinog
grada i općine kakav je bio na prijelazu iz 2017. u 2018. godinu,
a ne samo na radno sposobno stanovništvo, čime priča uključuje i
demografsku katastrofu kroz koju Hrvatska
prolazi, piše Jutarnji.hr.
I dok se sjever zemlje, zatim Zagreb, pa i turistički
orijentirana Istra, još kako-tako drže, ostatak zemlje muku muči
i s demografijom i s gospodarstvom. Mnogi govore o dvije Hrvatske
– jednoj okrenutoj poduzetništvu i drugoj usmjerenoj na rentnu
ekonomiju i zapošljavanje u javnom sektoru.
