Podaci otkrivaju da su u deset godina plaće po županijama porasle između najnižih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj do 31 posto u Međimurskoj županiji
Uz najavljeno povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru za dva
posto, država će u rujnu morati pronaći dodatna sredstava i za
povećanje mirovina za 1,8 posto. Od rujna će se provesti drugo
redovno usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i cijena, za
što će do kraja godine ministar financija Zdravko
Marić morati osigurati dodatnih 320 milijuna.
Ovogodišnji proračun za mirovine mogao bi premašiti 41 milijardu
kuna.
Mladi u mirovinu
Državni zavod za statistiku navodi da su u prvom dijelu ove
godine prosječne mjesečne bruto plaće porasle 3,4 posto, dok je
inflacija u tom razdoblju bila niska – svega 0,2 posto. Zbroj
jednog i drugog, umanjen za pola, prema poznatoj švicarskoj
formuli daje podatak od 1,8 posto, za koliko će od rujna porasti
mirovine. Na prosječnu neto mirovinu od 2444 kune to donosi 44
kune povećanja! U rujnu će biti isplaćeni i zaostaci za prethodna
dva mjeseca, što sve skupa donosi oko 130 kuna više mirovine od
onih koje su isplaćene u kolovozu.
Hrvatska ima 1,24 milijuna umirovljenika, oko 7 tisuća više nego
što ih je imala prošle godine, a prosječna mirovina pala je ispod
38 posto prosječne plaće, bez obzira na usklađenja kojim se
pokušava čuvati standard umirovljenika. Vlada se često pravda da
su mirovine “čistih” hrvatskih umirovljenika, ljudi koji su
cijeli radni vijek odradili u Hrvatskoj veće za tristotinjak kuna
– iznose 2736 kuna – te da prosjek ruše umirovljenici čije su
mirovine određene u skladu s međunarodnim ugovorima. Najčešće se
radi o ljudima koji su dio ili cijeli radni vijek radili izvan
Hrvatske, u nekoj od republika unutar SFRJ.
No i čiste hrvatske mirovine su male, svega 42 posto prosječne
plaće, za razliku od većine zapadnih država gdje se mirovine u
pravilu ne spuštaju ispod 60 ili 70 posto prosječne plaće.
Hrvatska je specifična po relativno mladim umirovljenicima jer je
tek petina umirovljenika odradila puni radni vijek, a korisnike
mirovina pomladila je i mlada populacija ratnih veterana čije su
prosječne mirovine oko 5800 kuna.
Kad je riječ o novim umirovljenicima, a ove godine pravo na
mirovine prvi put je steklo oko 30 tisuća građana, i njihova je
mirovina relativno mala te iznosi 2548 kuna! Mirovina ljudi koji
su imali više od 40 godina staža ipak je nešto veća i iznosi oko
3500 kuna. To je i dalje manje od polovice prosječne plaće u
zemlji koja je u svibnju bila 6470 kuna. Slično kao i kod
mirovina i kod plaća su prisutne velike razlike, ovisno o
stručnoj spremi, djelatnosti u kojoj su ljudi zaposleni te
regionalnoj snazi. Zagreb prednjači s prosječnim plaćama koje se
kreću oko 7500 kuna te su za tisuću kuna više od prosječnih
primanja u zemlji.
To i ne treba čuditi budući da su u glavnom gradu sjedišta svih
najvećih tvrtki, a glavni grad je vodeće administrativno,
političko, znanstveno i zdravstveno središte zemlje. Kretanje
plaća na razini županija objavljuje se s velikim vremenskim
zaostatkom pa zasad postoje samo podaci za 2017. godinu. Oni
otkrivaju da su u deset godina plaće po županijama porasle između
najnižih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj do 31 posto u Međimurskoj
županiji. Zbog velikog udjela privatnih poduzetnika i dulje
tradicije malih obrta i poduzetništva sjeverozapad zemlje brže se
oporavio od recesijskog udara od ostatka zemlje.
Najmanje u Podravini
Regije oslonjene na nekad velike gigante, kao što je bila
Željezara Sisak, sporije stvaraju radna mjesta i teže pronalaze
prostor za rast plaća. Najniže su prosječne plaće 2017. godine
bile u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
– neznatno ispod pet tisuća kuna. Visina plaća kasnije utječe i
na iznos mirovina pa tako dvjesto tisuća zagrebačkih
umirovljenika, korisnika radničkih mirovina, u prosjeku svaki
mjesec prima oko 3231 kunu mirovine, slijede ih umirovljenici
Primorsko-goranske županije gdje su mirovine 2994 kune te
Istarske županije gdje umirovljenici žive s prosječno 2862 kune
mirovine.
Najniže prosječne mirovine isplaćene su u Virovitičko-podravskoj
županiji – 2160 kuna. Prosječne plaće u Zagrebu su oko dvije
tisuće kuna veće od plaća u Virovitici dok je razlika u
mirovinama oko tisuću kuna. Država štiti ljude s malim primanjima
tako što im isplaćuje najniže zajamčene mirovine, koje su u
kolovozu povećane oko tri posto. Posljednjih 12 godina broj
radničkih umirovljenika povećao se za stotinjak tisuća, a premda
su niske, i mirovine su pratile rast plaća pa je tako današnja
prosječna mirovina 27 posto veća od prosječne mirovine isplaćene
2007. godine.
Veliki je hrvatski problem što ne uspijeva zaustaviti rast broja
novih umirovljenika, što iz godine u godinu povećava izdatke za
mirovine. Ovoga ljeta kad je evidentirano 1,6 milijuna platitelja
mirovinskih doprinosa, broj osiguranika i umirovljenika lagano se
poboljšao na jednog umirovljenika na 1,29 radnika.
