Prosječno plaćeni hrvatski radnik u ožujku ove godine zaradio je 241 kunu više nego u ožujku prošle godine, a plaća mu se popela na 6369 kuna.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome isplaćena je
u farmaceutskoj industriji, i to visokih 16.262 kune neto, dok
najslabije plaćeni radnici rade u zaštitarskoj branši, gdje se
zarađuje četiri puta manje nego u farmaceutskoj industriji –
svega 4115 kuna, navodi Državni zavod za statistiku.
U službene statističke podatke o primanjima u zemlji nisu
uključene plaće oko 200.000 zaposlenih kod obrtnika i samostalnih
profesija te u poljoprivredi, koje su u pravilu blizu ili oko
minimalca. Od početka ove godine redovito se objavljuju i iznosi
neto plaća prema decilima. Decilne mjesečne neto izračunavaju se
podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon
rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće
ispod kojeg se nalazi 10%, 20%, 30%, 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90%
i 100% plaća zaposlenih.
Rast će usporiti
U ožujku je bilo nešto manje od milijun i dvjesto tisuća
zaposlenih, odnosno točno 1,181.459 zaposlenih, i na osnovi toga
proizlazi da je neto plaća četvrtine zaposlenih u pravnim osobama
ili 295 tisuća radnika bila manja od 4143 kune, s tim što je oko
118 tisuća radnika, odnosno deset posto najslabije plaćenih u
pravnim osobama (javnim ustanovama i privatnim tvrtkama)
zarađivalo manje od 3263 kune neto, odnosno 4000 kuna bruto.
Daljnjih 118 tisuća radnika imalo je plaću između 3263 kune i
3900 kuna pa proizlazi da primanja manja od prosječnih ima više
od 60 posto zaposlenih. Rast neto plaća na godišnjoj razini
usporio je ispod 4 posto, a prema projekciji Plenkovićeve Vlade,
navedenoj u dokumentima koji su poslani Europskoj komisiji, taj
bi rast mogao usporiti još više.
Proteklih godina plaće su gurale i promjene u poreznoj politici,
kakve se, na primjer više ne očekuju u idućem dvogodišnjem
razdoblju. Vlada od iduće godine računa jedino na smanjenje stope
PDV-a s 25 na 24 posto, zbog čega će državni proračun ostati bez
1,6 milijardi kuna potencijalnih prihoda, koje bi se trebale
raspršiti prema potrošačima ako trgovci snize cijene.
“Očekuje se kako će rast plaća u 2019. blago usporiti, nastavno
na primjetno mijenjanje trenda već krajem 2018., te i dalje biti
ponajviše pod utjecajem neravnoteža ponude i potražnje za radom u
pojedinim djelatnostima, uz pozitivan doprinos povećanja osnovice
za plaće u javnom i državnom sektoru te rasta minimalne plaće”,
ističe Vlada, koja predviđa da će zbog ”bržeg rasta bruto naknada
po zaposleniku od rasta produktivnosti rada, kroz čitavo
srednjoročno razdoblje rast jediničnog troška rada biti oko 2%”.
Pod utjecajem uzastopnog povećanja minimalne plaće i iznosa
osobnog odbitka te odbitaka za uzdržavane članove obitelji niže
su plaće imale brži tempo rasta od srednjih i viših plaća jer su
niže plaće u tri godine rasle oko 20 posto dok su više plaće
rasle oko 9 posto. Glavnina poreznog tereta pomaknuta je na više
plaće, pa se tako na primjeru najbolje i najslabije plaćene
djelatnosti u ožujku jasno vidi jačina poreznog zagriza države.
Zaštitarska neto plaća od oko 4100 kuna u bruto iznosu je bila
5200 kuna s udjelom javnih davanja u toj plaći oko 22 posto, dok
su javna davanja na primanja u farmaceutskoj branši (16 tisuća
neto i oko 27 tisuća kuna bruto) bila oko 60 posto. Rasterećenje
nižih plaća preko poreza na dohodak faktički više nije moguće.
Hrvatska gospodarska komora u jednoj od dnevnih analiza
gospodarskih kretanja navodi da u većem dijelu tranzicijskih
zemalja plaće rastu dinamičnije nego u Hrvatskoj.
Preskočili tisuću eura
Rezultat je takvog rasta i širenje kruga zemalja koje bilježe
razinu bruto plaće višu od tisuću eura, pa su u siječnju ove
godine takvu plaću imale Slovenija (1729 eura), Hrvatska (1168
eura), Poljska (1148 eura), Slovačka (1123 eura) i Rumunjska
(1028 eura), a slijede ih Crna Gora (767 eura), Bosna i
Hercegovina (720 eura), Srbija (636 eura) i Makedonija (592
eura).
