Prelogu, konkretno, prijeti da će ostati bez 30.000 kuna jer nije ispunio uvjete od 20 posto rasta, nego 'samo' pet posto u prošloj godini
Gospodarenje otpadom jedan je od većih izazova za Hrvatsku, koja se obvezala da će do 2020. reciklirati i ponovno upotrijebiti 50 posto otpada u cijeloj zemlji. U protivnom, slijede kazne. No, zakonodavac kao da želi već sad kazniti one najuspješnije u recikliranju. U sklopu Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom govori se, naime, o poticajnoj naknadi koja bi trebala potaknuti gradove i općine na bolje odvajanje otpada.
– No, formula je loše postavljena jer je kao referentna uzeta 2015. Oni koji su na visokom stupnju odvajanja od 50 posto, morali bi prema tome u jednoj godini doći do 70 posto, što je nemoguće.
Europska je komisija skrenula pozornost na to da se uspješnije tvrtke i gradove treba nagrađivati, a ne kažnjavati – kaže direktor komunalnog poduzeća Pre-kom iz Preloga Siniša Radiković, koji se nada da će Vlada taj dio uredbe izmijeniti prije isplate prvih poticajnih naknada. To im je prije više mjeseci usmeno i obećano, no zasad uredba, kaže, nije promijenjena. Prelogu, konkretno, prijeti da će ostati bez 30.000 kuna jer nije ispunio uvjete od 20 posto rasta, nego “samo” pet posto u prošloj godini. Po toj formuli najviše bi bili pogođeni oni koji nisu spavali, već su godinama marljivo uspostavljali sustav (na vrhu je po uspješnosti u Hrvatskoj Krk i tamošnja tvrtka Ponikve). Prosječna stopa recikliranja u gradovima i općinama koje Pre-kom pokriva u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji je oko 56 posto, a u samom gradu Prelogu 60.
U 2018. skupljeno je i odloženo 79 kilograma miješanog i glomaznog otpada po stanovniku, a cilj je 50 kg takvog otpada godišnje. U ovoj godini planiraju daljnji rast udjela u odvojenom sakupljanju, obradi i oporabi korisnog otpada za minimalno jedan postotni poen. Upozorava i na još jednu nelogičnost. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i kasnijim izmjenama, gradovi i općine s više od 3000 stanovnika trebali bi svaki za sebe graditi fiksna reciklažna dvorišta.
– To je bespotrebno trošenje novca. Nema smisla potrošiti nekoliko milijuna kuna za reciklažno dvorište za 3000 stanovnika, a veliki gradovi mogu graditi dvorišta za 25.000 stanovnika, pa onda novo na svakih sljedećih 100.000 stanovnika. Male jedinice su kažnjene umjesto da im se omogući da više njih gradi jedno, zajedničko reciklažno dvorište – smatra Radiković.
Jedan od apsurda o kojem smo nedavno pisali jest i to što poduzeća koja se bave prikupljanjem i zbrinjavanjem komunalnog otpada različito primjenjuju stopu PDV-a na svoju uslugu.
Jedni obračunavaju 13 posto, a drugi 25 posto, a zanimljivo je da i jedni i drugi tvrde da su u pravu i pozivaju se na mišljenja Porezne uprave. Prema nekim izračunima, ako ne ispuni ciljeve do 2020., Hrvatskoj prijete penali u iznosu od 15,3 milijuna eura godišnje, što je 42.000 eura dnevno. Hrvatska je sad na manje od 30 posto. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić tvrdi da je cilj od 50 posto – ostvariv.