promjene od nove godine

Minimalac raste na 3000 kuna, a prosječno kućanstvo imat će tisuću kuna više

Zbog nižeg PDV-a bi godišnje u kućnom budžetu trebalo ostati oko 1000 kuna

Godina u koju smo upravo ušli je izborna, a iskustvo nas uči da u
izbornim godinama nema bolnih rezova ni reformi. Dapače, birače
se obično privlači različitim benefitima, a oni bi se u 2019.
najviše mogli osjetiti kroz nastavak porezne reforme. Čeka nas
tako niži PDV na niz živežnih namirnica i bezreceptne
lijekove. 

Iako je u početku bilo dosta skepse oko toga da će niži PDV na
svježe meso i ribu, voće i povrće te dječje pelene doista značiti
i manje cijene za potrošače, neki trgovački lanci su, potaknuti
novim poreznim zakonima, cijene tih proizvoda smanjili već od 1.
prosinca. Može se očekivati da će ih sljedećih mjeseci slijediti
i konkurencija, a  prosječnoj hrvatskoj obitelji zbog nižeg
bi PDV-a godišnje u kućnom budžetu trebalo ostati oko 1000
kuna. 

Nova godina donosi i veći minimalac (3000 umjesto 2751 kune),
veće naknade ročnicima (3000 kuna) i veće plaće studentima i
pravosudnim dužnosnicima. Roditelji studenata i srednjoškolaca
koji primaju stipendije ili dobiju nagrade ubuduće se neće morati
bojati da će zbog uspjeha svoje djece morati platiti viši porez
na dohodak. Niz prednosti nova godina donosi i udomiteljima,
kojima će znatno porasti naknade za rad, a država će im plaćati i
mirovinsko i zdravstveno osiguranje. 

Na snagu stupaju i neke odredbe novog Zakona o pravima hrvatskih
branitelja i članova njihovih obitelji. Oni koji su tijekom 2018.
godine stekli status hrvatskog ratnog vojnog invalida na temelju
bolesti, od početka godine će primati invalidsku mirovinu. Isto
se odnosi i na pripadnike Hrvatskog vijeća obrane, a koliko će
“novih” HRVI primati mirovinu i koliko će to državu u konačnici
koštati, još je nepoznato. 

S prvim danom nove godine na snagu stupa i mirovinska reforma,
koja sa sobom nosi brže ujednačenje dobi za odlazak u starosnu
mirovinu žena i muškaraca. Puna ravnopravnost kada je u pitanju
dob za umirovljenje postići će se 2027. godine, kada će i žene i
muškarci u starosnu mirovinu odlaziti sa 65 godina.
“Emancipacija” će se potvrditi 2033. godine, kroz povećanje dobi
za umirovljenje za sve. I žene i muškarci od tada će u starosnu
mirovinu sa 67 godina života i 35 godina radnog staža. Oni koji
su štedjeli i u I. i u II. mirovinskom stupu, a u mirovinu odlaze
od 1. siječnja 2019. moći  će istupiti iz II. stupa, ali i
ostati u njemu bez bojazni da će zbog toga ostati bez dodatka
koji primaju oni iz prvog stupa. 

1. Manji PDV na meso, ribu, voće, povrće, pelene,
lijekove… 

Od Nove godine građani će, umjesto opće stope od 25 posto, na
svježe meso, ribu, uvoz živih životinja,  voće i povrće,
jaja, mahunasto suho povrće te na dječje pelene plaćati međustopu
od 13 posto. Novosti čekaju i obveznike PDV-a koji će u sustav
ulaziti i tijekom godine, ostvare li isporuke u vrijednosti većoj
od 300.000 kuna. Međustopa od pet posto primjenjivat će se i na
bezreceptne lijekove, koji će se tako izjednačiti s onima na
recept. Istom stopom PDV-a oporezivat će se i elektronička
izdanja knjiga, udžbenici i ostale publikacije. Najavljeno
smanjenje opće stope PDV-a na 24 posto odgođeno je za godinu
dana. 

2. Lakše do skupocjenog automobila 

Dobre vijesti čekaju i one koji namjeravaju kupiti skupocjeni
osobni automobil ili više njih. Njima će se odbijati 50 posto
pretporeza i za automobil skuplji od 400.000 kuna, što je do sada
bila gornja granica za odbitak PDV-a. Po nalogu EU, Vlada je
morala istu olakšicu prenijeti i na skuplja
vozila.  

3. Manji porez na promet
nekretnina 

Od 1. siječnja ukida se prijenos porezne obveze za isporuke
nekretnina koje prodaje ovršenik u postupku ovrhe. Pada i stopa
poreza na promet nekretnina, koja je već lani snižena s pet na
četiri, a od Nove godine iznosit će tri posto. Roditelji više
neće ostajati bez olakšice za studente koji primaju stipendiju,
što je dosad bio slučaj za stipendije veće od 15.000 kuna
godišnje.    

4. Manji porez onima s višim
primanjima 

Na niži porez na plaću od 1. siječnja mogu računati oni s
poreznom osnovicom između 17.500 i 30.000 kuna. Oni će umjesto 36
posto porez na dohodak plaćati po stopi od 24 posto, a viša stopa
primjenjivat će se samo na osnovice veće od 30.000
kuna.  

5. Minimalac raste na 3000
kuna 

Radnicima na minimalnoj plaći nova godina donosi nešto viša
primanja. Minimalac s 2751 kune raste na 3000 kuna. Riječ je o
najvećem pojedinačnom povećanju minimalca koji je od početka ovog
mandata narastao za oko 25 posto. 

6. Ukidaju se dva doprinosa, veći onaj
za zdravstveno osiguranje 

Poslodavci od Nove godine mogu računati na manje opterećenje, i
to zbog ukidanja dvaju doprinosa na plaću – doprinosa za
zapošljavanje od 1,7 posto te za zaštitu na radu od 0,5
posto. Međutim, povećava se doprinos za zdravstveno osiguranje s
15 na 16,5 posto.  

7. Novi paušal za privatne
iznajmljivače 

Privatni iznajmljivači kreveta ili smještaja u kampovima od ove
će godine paušalni porez plaćati u iznosu od 150 do 1500 kuna,
što će utvrđivati gradovi i općine, U onima koji to ne odrede do
15. siječnja, iznajmljivači će plaćati 750
kuna.  

8. Veća zarada studentima 

Promjene čekaju i studente, kojima od 1. siječnja raste minimalna
satnica. Za sat rada oni će, umjesto 21,5 kuna od sada
zarađivati 23,44 kune.  

9. Brže izjednačavanje uvjeta za mirovinu za žene i
muškarce 

Ubrzava se izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene u
odnosu na muškarce. Svake godine ta će se dob povećavati za
četiri mjeseca, do kraja 2026. godine, od kada će i žene i
muškarci u starosnu mirovinu sa 65 godina. Od 2033. godine svi će
u starosnu mirovinu ići sa 67 godina. Uz to, čeka nas i veća
penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu, i to za 3,6 posto po
godini do maksimalno 18 posto za pet godina ranijeg odlaska u
mirovinu.

Smanjenje će biti trajno i neće ovisiti o navršenom mirovinskom
stažu u trenutku odlaska u mirovinu. Pri podnošenju zahtjeva za
starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućeno je
istupanje  iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne
kapitalizirane štednje (II. stupa) i osiguranicima koji su
obvezno bili osigurani u oba mirovinska stupa, a na dan 1.
siječnja 2002. bili su mlađi od 40 godina. 

10. Uvećanje staža za majke i
posvojiteljice  

Majke ili posvojiteljice od početka godine mogu računati na
uvećani radni staž, i to za šest mjeseci za svako rođeno ili
posvojeno dijete. Iznimno, staž će se uvećavati ocu, odnosno
posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Staž
će im se dodavati po ispunjenju uvjeta za mirovinu. 

11. Vikend-dežurstva u domovima
zdravlja 

Na snagu stupa novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, po kojemu će
svaki dom zdravlja vikendima i blagdanima morati imati dežurnog
liječnika. Zakon unosi i promjene u organizaciji hitne medicinske
pomoći kroz integraciju objedinjenih hitnih bolničkih prijema i
županijske ili gradske hitne službe te daljnje povezivanje
bolnica. 

12. Ukidaju se
prekršajni sudovi  

Od Nove godine prekršajni sudovi se spajaju s općinskima. Jedina
dva prekršajna suda ostat će u Splitu i Zagrebu. Suci u istom
stupnju sudovanja primat će jednake plaće, a svima njima, kao i
državnim odvjetnicima, osnovica za izračun plaća povećava se za
šest posto.   

13. Veće plaće i
ročnicima  

Na veća primanja od 1. siječnja mogu računati i dragovoljni
ročnici. Po novom pravilniku Ministarstva obrane, njihova
mjesečna naknada povećat će se sa sadašnjih 2000 na 3000
kuna.  

14. Invalidska mirovina i ‘novim’ ratnim
invalidima  

Na snagu stupaju i odredbe novog Zakona o pravima hrvatskih
branitelja i članova njihovih obitelji po kojima će “novi” ratni
vojni invalidi, kojima je tijekom ove godine status HRVI priznat
po osnovi bolesti, od 1. siječnja dobivati invalidsku mirovinu.
Pravo na invalidsku mirovinu moći će ostvariti i pripadnici
Hrvatskog vijeća obrane.  

15. Udomiteljstvo postaje
zanimanje  

Udomiteljstvo postaje zanimanje. Naknade udomiteljima, koji su do
sada mjesečno primali između 300 i 500 kuna, porast će na 2500
kuna. Za udomitelje djece i odraslih s posebnim potrebama one će
iznositi između pet i šest tisuća kuna. Na naknade će se
obračunavati i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Udomiteljima će se i dalje isplaćivati opskrbnine, koje sada
iznose između 1800 i 2200 kuna, a u budućnosti bi trebale i
rasti. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije