Poruka iz Düsseldorfa: Zaštitimo naše tvrtke i zaustavimo iseljavanje radnika i obitelji

Direktor udruženja Zoran Andročec naglasio je kako izaslane hrvatske tvrtke ne izvlače radnike iz Hrvatske, nego ih povećanim prihodom koji radnici stječu u inozemstvu zadržavaju da s obiteljima ostaju živjeti u Hrvatskoj

S temama kako zadržati radnu snagu u Hrvatskoj, usmjeriti napore još većem smanjenju nameta i rasterećenju gospodarstva te kako povećati konkurentnost hrvatskih radnika i poduzeća koja posluju na vanjskom tržištu, okupili su se na redovnoj godišnjoj skupštini u četvrtak, 6. prosinca u Düsseldorfu u Njemačkoj hrvatski gospodarstvenici, predstavnici nadležnih ministarstava i diplomatsko-konzularnih predstavništva, komora, udruga poslodavaca od kojih izdvajamo potpredsjednika Vlade RH i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara, predsjednicu Hrvatske udruge poslodavaca Gordanu Deranja, generalnog konzula RH u Njemačkoj doc. dr.sc. Ivana Bulića, generalne konzule iz Frankfurta i Stuttgarta Vedrana Konjevoda i Ivana Sablića, savjetnike ministra rada i mirovinskog osiguranja Dražena Opalića i Matiju Kikelja, zatim predstavnike poduzeća članica najvećeg i najstarijeg gospodarsko – interesnog udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu Ingra-Det, njih 40 pretežno iz građevinskog sektora koji zapošljavaju 2500 radnika.

Glavne okosnice rasprave na konferenciji koju tradicionalno organizira Ingra-Det bile su problemi oko gospodarske atmosfere koja postaje sve negativnija za daljnji razvitak poslova, gorući problemi poput iseljavanja i problem manjka hrvatske radne snage, pogoršanje uvjeta rada za poduzeća koja na europska tržišta šalju izaslane radnike, uvođenje stimulativnih mjera poput međunarodne rente i trećeg stupa plaćenog od poslodavaca.

Generalni konzul dr. sc. Ivan Bulić uvodno je pozdravio nastojanje kroz poslovnu zajednicu Ingra-Det, koju su stvorili naši gospodarstvenici koji rade u inozemstvu, da se snažnije djeluje na njemačkom tržištu, da se štiti naš radnik, da naše tvrtke nesmetano posluju i privređuju.

Tonči Vanjak, direktor Viadukta za Europu pozvao je predstavnike hrvatskih institucija da podrže naše izaslane firme i radnike pred promjenama oko detašmana i direktive, da se iseljavanje radnika zaustavi preko njih.

– Petnaestak godina govorimo o mjerama koje moramo poduzeti da bi se podržale hrvatske firme koje ujedinjene mogu izaći na strana tržišta i da se radnici zadrže da žive u Hrvatskoj – rekao je Vanjak.

Direktor poslovnog udruženja Ingra-Det Zoran Andročec govorio je o radu udruženja te poslao poziv Vladi RH za postizanjem konsenzusa po pitanju stvaranja pozitivnog poslovnog okruženja, poboljšanja statusa izvoznih tvrtki te podizanju konkurentnosti Hrvatske s ciljem povećanjem prava radnika.

Andročec, koji je značajno dan ranije izjavio da samo onaj koji se reformira i pomiče može opstati, progovorio je i o problemu iseljavanja radno sposobnog stanovništva.

Poslodavac za stvaranje sigurnosti radniku treba pomoć države

– Poslodavac ne može sam stvoriti cjelokupnu sigurnost svom radniku. Šaljemo apel Vladi, potreban je bolji socijalni sustav države te reforme u svim resorima, a posebice razvoj znanja, obrazovanja i unapređenje tehnologije – rekao je Andročec i naglasio kako izaslane hrvatske tvrtke ne izvlače radnike iz Hrvatske, nego ih povećanim prihodom koji stječu u inozemstvu zadržavaju da s obiteljima ostaju živjeti u Hrvatskoj.

– Veliki problem je što radnici koji rade za naša poduzeća u inozemstvu, odnosno izaslani radnici, zbog nepovoljne situacije u Hrvatskoj, uzimaju obitelji, napuštaju Hrvatsku te prelaze na rad u njemačke tvrtke ili pak žele ostati u našim tvrtkama, ali na njemačkom ili austrijskom osiguranju, ukazao je direktor jedinog ovakvog poslovnog udruženja naših poduzeća u Njemačkoj Zoran Andročec.

Osvrnuo se i na dolazak krize.

– Očekujemo da će u sljedećoj godini doći do financijske krize, ne nužno ekonomske. Mi kao Hrvatska nećemo odmah biti pogođeni, međutim, kad se ona produbi, osjećat ćemo je puno dublje i detaljnije. Po parametrima još se nismo oporavili od krize koja nas je zahvatila 2007. godine. Akutni i kronični problem su nedostatak radne snage i pad ukupne strukture industrije – rekao je između ostalog na konferenciji Zoran Andročec.

Na konferenciji u Düsseldorfu, ministar Predrag Štromar izjavio kako je informirao sve poduzetnike kako su u srijedu donijeli zakon o udžbenicima, što je preduvjet da kurikularna reforma zaživi.

– To smo trebali učiniti prije 20 godina. Nakon toliko godina pričanja, pokrenula se reforma obrazovanja kojom ćemo obrazovanje približili tržištu rada – mišljenja je potpredsjednik Vlade Predrag Štromar koji je čestitao poslovnom udruženju Ingra-Det na nastojanju da naši radnici u inozemstvu budu zadovoljni. Naglasio je kako se ove godine iz EU fondova povuklo 37 posto više novaca od planiranih sredstava te da će u narednom periodu biti puno posla za građevinski sektor u Hrvatskoj.

– Novi natječaji izlaze na tjednoj bazi – rekao je Štromar.

Podignut neoporeziv dio na 7.500 kuna

– Ostvaren je suficit državnog proračuna u visini 2,7 milijardi kuna, donesen paket poreznih rasterećenja, povećava se plaća, raste BDP, a ostvarili smo tek dio od plana i ciljeva koje ova Vlada ima. U dogovoru s poslodavcima podižemo neoporezivi dio prigodnih nagrada sa 2.500 kuna na 7.500 kn, a mjera je stupila na snagu prije koji dan.

Andročec je na konferenciji najavio sastanke sa predstavnicima Vlade koje poslodavci smatraju neizbježne u procesu zaštite prava hrvatskih radnika. Isto tako, hrvatske firme koje udružene posluju u sklopu poslovnog sustava Ingra-Det u Njemačkoj i EU traže mjere i zaštitu nakon pedeset godina rada u inozemstvu. Pohvalio je govor potpredsjednika Vlade Štromara o njezinim nastojanjima ulaganja u školstvo.

Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta i Hrvatske udruge poslodavaca, opetovano šalje poruku kako je stanje u hrvatskom gospodarstvu dramatično, nedostatak radne snage je ogroman i sve više ugrožava daljnji razvoj zemlje, a prijeti i opstanku brojnih tvrtki. Glavna tema njezinog govora bili su reformski prijedlozi hrvatskih poslodavaca. Iz HUP-a su zadovoljni konsolidiranjem javnih financija, smanjene su kamate što se odrazilo pozitivno i na poslodavce, ali je situacija još daleka od onog što ima naša konkurencija, ali dobar početak i smjer kojim je Vlada krenula. Smatra kako su nam rak rana područje zdravstva, mirovinskog, tržište rada, obrazovanje i sudstvo.

Deranja je izjavila kako je zadovoljna održanom konferencijom Ingra-Det udruženja, te je naglasila problem nedostatka kvalitetne radne snage u Hrvatskoj. U Njemačkoj je prisutna velika konkurencija, kao i odljev radne snage.

Dugoročno se ne isplati prelaziti njemačkim poduzećima za jedan euro veću satnicu

– U Hrvatskoj moramo usmjeriti napore da zadržimo radnu snagu te informirati radnike, da za jedan euro veće satnice kod njemačkih firmi, naši radnici dugoročno gube puno više. Njemačke mirovine također u budućnosti nisu bajne. Uvođenjem ove direktive što se sve može desiti u godinu dana možemo samo naslućivati. Ako radnici prijeđu na zdrastveno i mirovinsko osiguranje u Njemačkoj koliko će naši fondovi od toga izgubiti? – zapitala se Deranja te pozvala prije nego što do toga dođe da se radnici ne rasipaju, da u Njemačku dolazimo organizirano, da obitelji ostanu u Hrvatskoj i da se njihova primanja vrate s njima u Hrvatsku.

Savjetnici ministra rada i mirovinskog sustava Dražen Opalić i Matija Kikelj govorili su o temi izmjenama direktive o izaslanim radnicima te promjenama koje predstoje. Cilj izmjene direktive je osigurati da upućeni radnici imaju jednaka prava u pogledu plaća i radnih uvjeta koja imaju domaći radnici. Trenutno upućeni radnici imaju pravo na minimalnu plaću, uključujući prekovremeni rad, sukladno zakonodavstvu države domaćina. Kad upućivanje traje dulje od 12 mjeseca, na upućenog radnika  bi se trebalo primijeniti cijelo radno zakonodavstvo države članice domaćina, države u koju se upućuje radnik, ako je to povoljnije za upućenog radnika. Republika Hrvatska planira implementirati Direktivu u zadnjem kvartalu 2019., krajnji rok je 30. srpnja 2020. godine. Nastavlja se porezna reforma i s datumom 1.1.2019. godine dolazi do promjena.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na poreznu osnovicu sad se po stopi od 36% obračunava ne na iznos iznad 17.500 kuna, kao što je bio slučaj do sada, već na dohodak iznad 30.000,00 kuna. Od iduće godine dolazi i do rasterećenja inozemnog dohotka. Priznavat će se plaćeni doprinosi koji nisu umanjivali inozemni dohodak, pojednostavljuje se oporezivanje osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost u inozemstvu te se nudi mogućnost da porezni obveznik bira da poreze plaća sukladno hrvatskim poreznim propisima. Dohodak ostvaren u inozemstvu preuzimat će se na način kako ga je utvrdila druga država. U praksi će to značiti da porezni obveznik može odabrati povoljniji porezni tretman, primjerice porezni obveznik može izabrati da prikaže dohodak kako ga je utvrdilo švicarsko porezno tijelo, s tim da je topli obrok u Švicarskoj isplaćen kao neoporezivi dohodak.

Poduzetnici Zlatko Sova i Harun Bajramović u svojim su govorima ukazali o vrlo važnoj biti skorašnjeg prelaska na obnovljive izvore energije te praćenju modernih tehnologija u sektoru i poduzećima. I mnogi ostali progovorili su za govornicom o temama koje zanimaju naše poduzetnike.

Ovom prigodom dodijeljena su jubilarna priznanja i zahvale radnicima koje su dobili Marija Ana Weichelbaum i Marko Orec, a koje su im uručili Štromar, Andročec i čelnik Ingre Igor Oppenheim.

VIDEO IZJAVE

Izjava potpredsjednika Vlade RH i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara na redovnoj godišnjoj konferenciji poslovnog udruženja INGRA-DET u Düsseldorfu

Izjava nakon održane tradicionalne godišnje konferencije poslovnog udruženja INGRA-DET direktora Zorana Andročeca.