Godišnje se jedanput poduzeća okupljena oko udruženja INGRA-DET sastanu u Düsseldorfu kako bi razglabali i nudili prijedloge za problematiku oko rada i izvoza u Saveznoj republici Njemačkoj i EU
Hrvatske tvrtke u inozemstvu okupile su se u poslovnu zajednicu kako bi bili konkurentniji, informiraniji te uštedjeli na zajedničkim troškovima, nabavi, logistici te u konačnici kreirali i zadržali radna mjesta u Hrvatskoj. Time je poslovna zajednica INGRA-DET najveće i najstarije poslovno udruženje u domovini i inozemstvu, kroz koju je dokazano znanje i marljivost hrvatskih inženjera i industrijskih radnika na gradilištima industrijskih objekata i infrastrukture, prvo u Njemačkoj, a onda i po cijeloj Europskoj uniji.
– Naš je cilj ojačati Hrvatsku. Mi nismo tvrtke koje izvlače radnike iz Hrvatske, nego ih zapravo radom i povećanim prihodom u inozemstvu zadržavamo u Hrvatskoj. Izaslani radnici koji rade van Hrvatske za naše tvrtke su privremeno vani, a u Hrvatsku se vrate s novcem i znanjem, čime se u Hrvatskoj pokreće proizvodnja, rekao je na nedavno održanom Gospodarskom forumu u Zagrebu direktor tog poslovnog udruženja Zoran Andročec.
Godišnje se jedanput poduzeća okupljena oko ovog poslovnog udruženja sastanu u Düsseldorfu kako bi razglabali i nudili prijedloge za problematiku oko rada i izvoza u Saveznoj republici Njemačkoj i EU. Ove godine u Düsseldorf osim hrvatskih privrednika dolaze i potpredsjednik Vlade i ministar Graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar te predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
– Veselimo se dolasku potpredsjednika Vlade na sastanak, razgovarat ćemo otvoreno. Imamo niz prijedloga i dajemo podršku svakom poduzetom racionalnom reformističkom koraku iz Vlade koji ima za cilj smanjenje nameta i terećenja gospodarstva i povećanju konkuretnosti Hrvatske, rekao nam je Andročec.
Dolazak potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva i
prostornoga uređenja Predraga Štromara na ovaj sastanak 6.
prosinca ove godine govori o ozbiljnosti Vlade Republike Hrvatske
o pitanju izaslanih radnika i radu naših tvrtki i radnika u
inozemstvu, a tim povodom Štromaru smo uputili nekoliko
pitanja.
– Prije svega moram reći da naši poslodavci koji rade vani zaslužuju ne samo punu podršku Vlade, nego i maksimalnu pomoć i partnera. INGRA-DET je zaista jedan od pozitivnih primjera. Jer, toliko puta smo čuli da je najbolji radnik zadovoljan radnik, a osobno ću biti sretan kad svi radnici budu zadovoljni. Kako izaslani radnici, tako i naši u Hrvatskoj.
Problem iseljavanja redovito puni novinske stupce, o tome se puno priča, čujemo i razne kritike većinom iz redova oporbe. No, moram reći da smo itekako svjesni problema i dobro je da je to jedna od top tema u Hrvatskoj, ali moram naglasiti da nije dovoljno o tome samo pričati.
Nitko nema čarobni štapić niti je moguće taj problem riješiti bez intenzivnog rada u svim resorima. Kad govorimo o demografiji, ova Vlada ima konkretne mjere i za to je osigurano 9 milijardi kuna
Tu je povećanje rodiljnih naknada, povećanje korisnika dječjeg doplatka, subvencioniranje dvosmjenske nastave u vrtićima, izgradnja novih vrtića.
Ministarstvo Graditeljstva i prostornoga uređenja radi na dvije konkretne mjere stambenog zbrinjavanja mladih obitelji. Radi se o poticanoj stanogradnji i subvencioniranju stambenih kredita. Zahvaljujući mjeri subvencioniranja stambenih kredita u samo godinu dana preko 5300 mladih obitelji osiguralo si je dom. Kad govorimo o POS-u, do sad je izgrađeno preko 8000 POS stanova, a u pripremi je izgradnja njih još tisuću. Radi se o stanovima koji su duplo jeftiniji od onih na tržištu. I dolazimo do brojke od preko 13000 obitelji koje imaju svoj dom u Hrvatskoj. Te će obitelji u Hrvatskoj raditi, odgajati djecu i u konačnici doprinostiti razvoju gospodarstva. Cilj naše stambene politike je kroz ove dvije mjere do kraja mandata osigurati domove za 20 tisuća mladih obitelji.
Da bi ostvarili krajnji cilj, a to je podizanje kvalitete života građana u Hrvatskoj, moramo svi mi u Vladi ubaciti u petu brzinu. Kroz dodatna porezna rasterećenja, ulaganje u obrazovanje i nastavak provođenja obrazovne reforme, kroz poboljšanje mirovinskog i zdravstvenog sustava te kroz poticaje za ulagače, siguran sam da je cilj itekako dostižan.
Vaš dolazak u Njemačku na sastanak, poduzeća okupljena oko poslovnog udruženja INGRA-DET su prepoznala kao uzdanicu i nadu da će odnosi oko pitanja izaslanih radnika i odnosa Vlade prema tome promijeniti. U Hrvatskoj svjedočimo padu građevinskih divova kao što su primjerice Viadukt i Tehnika i koji su kao takvi nezamjenjivi. Veliki građevinski projekti se od strane naših poduzeća u Hrvatskoj i Njemačkoj odbijaju i neostvaruju jer nemamo radne snage. Kako aktivirati postojeću radnu snagu u Hrvatskoj? Ima li planova za dovođenje radne snage u Hrvatsku? Vaša razmišljanja oko tih aktualnih problema…
– Moramo biti svjesni da se problemi koji su se godinama gomilali ne mogu riješiti preko noći. Ali krenimo redom. Prije svega potrebna je suradnja, ali na svim razinama, od državne i lokalne vlasti, pa do javne uprave i privatnog sektora.
Bliska povijest nas uči i da bez stabilne Vlade nema ni napretka u realizaciji velikih projekata.
U nešto više od godinu dana u Hrvatskoj je pokrenuta reforma obrazovanja. O tome se dvadeset godina samo pričalo, a sada smo reformu doveli do zbornica i učionica. Napokon obrazovanje prilagođavamo potrebama tržišta, za što su stigle i pohvale iz Europske komisije. Znači, ipak se može.
U ovom mandatu završen je most u Trogiru i počeo se realizirati projekt Pelješki most. Ostvaren je suficit državnog proračuna u visini 2,7 milijardi kuna, donesen paket poreznih rasterećenja, povećava se plaća, raste BDP, a ostvarili smo tek dio od plana i ciljeva koje ova Vlada ima. U dogovoru s poslodavcima podižemo neoporezivi dio prigodnih nagrada sa 2.500 kuna na 7.500 kn, a mjera je stupila na snagu prije koji dan. Taj iznos predstavlja mogućnost od preko 600 kuna mjesečno neoporezivih primanja za radnike ili takozvanu 13. plaću ako se isplaćuje jednokratno, a nekoliko puta sam poručio poslodavcima da iskoriste tu mogućnost.
U Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u godinu dana više od 5300 mladih obitelji pronašlo je svoj dom zahvaljujući mjeri subvencioniranja stambenih kredita, a te stanove netko je morao izgraditi i opremiti. Iz europskih fondova povukli smo čak 37 posto više sredstava od planiranog za projekte energetske učinkovitosti. I upravo su projekti energetske učinkovitosti prilika za male i srednje građevinske tvrtke. Osim što im dajemo siguran posao, radi se o sredstvima iz fondova EU pa je i naplata sigurna. U narednom razdoblju bit će puno posla za građevinski sektor, od velikih projekata poput Pelješkog mosta ili pak projekata aglomeracija.
I svjesni smo nedostatka radne snage, ali nije dovoljno problem samo detektirati i analizirati. To niti će pomoći poduzetnicima, a to nije ni ono što građani od nas očekuju. Problemi se moraju rješavati i mi radimo na tome, kako na razini Vlade, tako I mom resornom ministarstvu.
Prije svega moram naglasiti kako je i sad već zabilježen rast plaća u građevinskom sektoru, što će dugoročno gledano sigurno potaknuti i povratak naše radne snage u Hrvatsku. Trenutno se nedostatak radnika popunjava uvoznim kvotama, ali to nije trajno rješenje nego vatrogasno. Trajno rješenje je ono što sad radimo, a to je prilagodba obrazovanja potrebama tržišta. Dvadeset godina samo se pričalo kako je potrebno uvesti reform u škole, ministrica Blaženka Divjak to sada i radi i Hrvatska je za to dobila i pohvale Europske komisije.
Na sastanak u Düsseldorf dolazite i kako bi vidjeli na koji način je Njemačka riješila problem radne snage, na koji način je regulirala rad na crno i slično. Ima li njemački poučak koji bi primijenili u Hrvatskoj?
– Već ranije spomenuo sam važnost reforme obrazovanja. Osim kurikularne reforme, uvodi se i dualno obrazovanje. Kurikulum za dualni model obrazovanja koji obuhvaća četiri trenutačno deficitarna zanimanja, osmišljen je tako da odgovara na potrebe tržišta rada.
Osnovna ideja je da učenici najveći dio vremena provedu kod poslodavca, dok školski kurikulum također predviđa veći naglasak na strukovne predmete.
Radi se o eksperimentalnoj fazi, a cilj je da upisne kvote određuju poslodavci, a učenici moraju primati plaću za svoj rad. To bi se trebalo regulirati posebnim zakonom. Riječ je o modelu obrazovanja u kojem bi srednjoškolac polovicu vremena proveo u školi, polovicu kod poslodavca učeći praktičnost onoga za što se školuje.
