U nedostatku mladih radnika, hrvatske se tvrtke i institucije sve više okreću starijoj populaciji!
Brojke su neumoljive i pokazuju da je u proteklih deset godina
Hrvatska izgubila oko 127 tisuća mladih ljudi u dobi do 29
godina, što odgovara broju stanovnika grada kao što je Rijeka.
Takvo smanjenje broja mladih ljudi prelilo se i na tržište rada,
odnosno dobnu strukturu zaposlenih radnika. U deset godina broj
zaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za 122.419 osoba, mjereno
brojem osiguranika prijavljenih u mirovinska osiguranja.
Životarenje i stagnacija
Većina tog gubitka odnosi se na skupinu najmlađih radnika do 29
godina, kojih je na kraju 2017. godine bilo zaposleno 104 tisuće
manje nego što ih je radilo 2007. godine. Preostali manjak nalazi
se u sljedećoj dobnoj skupini od 30 do 34 godine. Nakon što je
hrvatsko gospodarstvo izašlo iz recesije, prije četiri godine,
ukupan broj osiguranika povećao se za 95 tisuća, na približno
1,45 milijuna osoba. No, Darko Oračić,
analitičar Zavoda za zapošljavanje podsjeća da se broj zaposlenih
u dobnoj skupini od 25 do 34 godine i dalje smanjuje.
– Vjerojatno je u velikoj mjeri riječ o posljedici iseljavanja.
Budući da opseg iseljavanja i obilježja iseljenika nisu poznata,
teško je ocijeniti njegov utjecaj na gospodarstvo, a još teže
prognozirati taj utjecaj u budućnosti. Iskustva drugih zemalja,
primjerice Irske, pokazuju da migracija može teći u oba smjera.
Vjerujem da poticajna investicijska politika može rezultirati
zadržavanjem mlađih ljudi u zemlji, odnosno njihovim povratkom iz
inozemstva – kaže Oračić.
Hrvatska je zasad dominantno izvoznik radne snage, a tek u zadnje
vrijeme razgovara se i o uvozu radnika. Hrvatska je krajem 2007.
godine imala 365 tisuća zaposlenih radnika koji su bili mlađi od
29 godina, te se u deset godina broj zaposlenih mladih ljudi te
dobi smanjio za 104 tisuće, na svega 261 tisuću. Manjak mladih
među zaposlenima posljedica je smanjenja broja mladih u cijeloj
populaciji. Prije deset godina Hrvatska je imala 827 tisuća
mladih u dobi od 15 do 29 godina, a prema služenoj procjeni
Državnog zavoda za statistiku, danas se broj mladih te dobi
spustio na svega 699 tisuća.
Ljudi te dobi predstavljaju srce i dušu svake države, i njihov se
gubitak u tako kratkom roku ne može ničim nadoknaditi! Svaka
tvrtka i institucija koja ostane bez energije i entuzijazma
mladih osuđena je na životarenje i stagnaciju. Demograf s
Ekonomskog fakulteta Zagreb Ivan Čipin ističe da
je broj zaposlenih mladih u dobi do 29 godina smanjio za 28
posto.
Bit će još gore
– Ljudi koji su otišli nedostaju na tržištu rada, posebno stručni
i kvalificirani radnici sa srednjom stručnom spremom. Čini se da
su visokoobrazovani odlazili manje nego što je to činila stručna
kvalificirana radna snaga – komentira Šime
Smolić, docent Ekonomskog fakulteta Zagreb.
Rijetke su gospodarske djelatnosti koje se ne žale na manjak
radne snage, koje, očito, najviše manjka u najmlađoj populaciji
koja bi trebala potegnuti u budućnosti. Stanje na tržištu rada
sugerira da je Hrvatska budućnost u starijim ljudima. U deset
godina broj zaposlenih u dobi od 60 do navršenih 64 godine gotovo
se udvostručio s 35 tisuća u 2007. na 67 tisuća u 2017. godini.
Isto tako, za trećinu se povećao i broj radnika u dobi od 55 na
59 godina. Udio zaposlenih od 23 posto za skupinu od 60 do 64
godine još uvijek je skroman u odnosu na druge države, no Čipin
kaže da je vidljiv napredak ima li se na umu da je još 2007.
zaposlenost među šezdesetogodišnjacima bila oko 15 posto.
Za skupinu u dobi od 55 do 59 godina zaposlenost se povećala s 39
na 50 posto populacije, što je također značajan pomak, koji će
sigurno utjecati i na smanjenje socijalnih izdataka za starije,
bilo da su oni išli preko mirovinskog ili preko sustava socijalne
skrbi. Smanjen natalitet u kombinaciji s masovnim iseljavanjem
doveo je do toga da Hrvatska nezaustavljivo stari.
Dok se u posljednjem desetljeću broj mladih do 29 godina smanjio
za 15 posto, broj starijih u dobi od 60 do 64 godine povećao se
za trećinu. Kako u stariju dob ulaze “baby boom” generacije
rođene nakon Drugoga svjetskog rata, sljedeće će desetljeće ti
procesi biti još dramatičniji i još izraženiji.
