FOTO Berba kestena na plantaži Krešimira Mesarića u Dragoslavcu

Njegovi plodovi su visoke kakvoće, a urod odličan. Kaže da je budućnost kestena u Međimurju svijetla

– Vremenske prilike ove godine nisu bile najbolje, pogotovo kada je riječ o kiši koje je bilo jako puno, a kesten kiše ne voli. Voli sunce, a njega je bilo i zato je kesten ispunio sva moja očekivanja. Urod je odličan, poglavito sorte bouche de betizac, francusko-japanskog križanca, ali i drugih, kaže Krešimir Mesarić, ubirući uistinu lijepe plodove u svom kesteniku-plantaži kestena u Dragoslavcu.

Rano u proljeće pisali smo o kestenjaru Krešimiru Mesariću koji u Dragoslavcu ima plantažu konzumnih kestena više sorata, od domaćeg pitomog preko maruna do marsola i boche de betizaca. Pisali smo i o nestajanju kestena iz naših šuma te mogućnostima podizanja nasada kestena u Međimurju. Nekoliko mjeseci kasnije, ponovno smo na istom mjestu s istim sugovornikom, ali sada među zrelim plodovima i jasnijim porukama ili savjetima.

– Lijepo je što pratite moj rad, a isto tako lijepše su vijesti o kestenu, ne samo na mojoj plantaži nego i u Međimurju, premda naglašavam kako se po šumama nije nešto posebno poduzelo na zaštiti autohtonog međimurskog kestena. Istina, znam kako je više ljudi pohodilo šume i kestene koji su pokazivali slabosti, očistili od suhih grana i uredili okoliš, zasadili sadnice pronađene u šumama i to je dobro. Što pak se tiče kestena drugih sorti, tu je situacija puno bolja i mnogo je ljudi, poglavito mladih zasadilo više stotina sadnica, koje uredno održavaju i to je svijetla budućnost kada govorimo o kestenu ili kostanju, čiji plodovi osim fantastičnog okusa, posjeduju niz tvari korisnih za ljudsku prehranu, a naravno i za drvnu industriju, rekao nam je odmah po dolasku u jakim listopadskim suncem obasjanu plantažu kestena u Dragoslavcu.

Kesten voli sunce, zato sada cvate i ima plodove

Prolazeći kroz plantažu kestenova primijetili smo na jednom stablu cvijet kao u proljeće, a na drugom mlade plodove kestena kao u ljetu.

– Kesten voli sunce i sada ga ima, premda je listopad temperature su jako dobre i to je nagnalo ove stabljike da procvjetaju i daju plod. Kad bi se ovakvo vrijeme zadržalo još mjesec dana, ovi plodovi bi dozreli i imali bi dvije berbe, ali to se ne čini vjerojatnim. Ove godine rane sorte dozrele su već polovicom rujna, a sada dozrijevaju srednje i kasne sorte. Baš sve sorte dale su optimalne količine uroda, obzirom kako se radi o stabljikama straih pet godina, kaže.

Govori nam da to još uvijek nije nešto za zaraditi, ali daje puno odgovora i usmjeruje ga na daljnje bavljenje kestenjarstvom kao konzumnim plodom, ali i uzgojem sadnica za vlastite potrebe, ali i prodaju.

– Godina je bila vrlo čudna, ali izazovna, otkrio sam nova saznanja na vlastitom primjeru, a ne iz knjiga te sam uspio zaustaviti nametnike, poglavito potkornjaka koji je opasan i neugodan. To sam riješio postavljanjem mamca koji sadrži etilni alkohol kojeg potkornjak ne voli. Osim ranije spomenutih sorti sada dozrijeva grandiosa, marroni, judia i negral izuzetna sorta, pravi dar božji. Najveći dio ovih plodova ću podijeliti prijateljima, a dio će predstavljati na stručnim skupovima i sajmovima, ispričao nam je Mesarić, koji je upravo stigao iz gradića Marradi u Italiji, gdje se održavaju najveći dani kestena u Europi.

A k njemu su došli zanimati se za kestenje judi iz Mađarske i Slovenije, koji njegova iskustva žele prenijeti u svoje države, odnosno baviti se kestenima. Očito je kako zanimanje za kesten postaje sve veće, što će rezultirati i novim nasadima u Međimurju, koje je nakon Banovine i Gorskog kotara, najpoznatije po kestenima.

Primorje i Istra imaju marune ili marone, no oni sada vidimo uspjevaju i u Međimurju, što pak je pokaz kako je Međimurje malo zemlja milena, majčica za skoro sve plodove što ih Bog i priroda daju.