Ove godine oslobođenje koristi 12 tisuća tvrtki za 45 tisuća radnika koji su cijelu prošlu godinu bili na minimalcu
Vlada odustaje od pomaganja tvrtkama putem neplaćanja
zdravstvenih doprinosa! Od početka iduće godine minimalna bi se
plaća trebala isplaćivati i određivati prema novim pravilima koje
Vlada pokušava usuglasiti sa sindikatima i poslodavcima. Dio tih
novih pravila predstavlja i odustajanje od ove godine uvedenog
50-postotnog oslobađanja od plaćanja zdravstvenih doprinosa za
radnike na minimalcu. Ministarstvo rada najavilo je da priprema
novi zakon o minimalnoj plaći koji će “stvoriti transparentan
normativni okvir u kojem neće biti nejasnoća u određivanju
minimalne plaće”.
Pomagali preko zdravstva
Bez obzira na to što je minimalna plaća prošle godine porasla 5
posto, na 3439,80 kuna bruto (2752 kune neto), te je u vrijeme
donošenje odluke dogurala na 43 posto prosječne plaće u zemlji,
rast ostalih plaća spustio je omjer minimalca na manje od 40
posto. Manjak radne snage pogurao je rast plaća pa je ove godine
prosječna neto plaća također porasla pet posto i iznosi 6206
kuna.
Sindikati stoga traže od Vlade da zakonom veže minimalnu plaću uz
određeni postotak prosječne plaće dok ne dosegne polovicu
prosječne plaće u zemlji. Umjesto trenutačnih 3439,80 kuna
minimalna bi plaća, prema sindikalnom prijedlogu, trebala biti
4220 kuna bruto, što znači da bi trebala rasti za četvrtinu.
Minimalnu plaću uglavnom isplaćuju radno-intenzivne djelatnosti u
tekstilnoj, obućarskoj, drvnoj i zaštitarskoj industriji čiji
predstavnici tvrde da sa svojim poslovima ne mogu pratiti tolike
povišice. Krešimir Sever iz NHS-a navodi da
sindikati traže postupno povećanje minimalca do željenog udjela u
iduće tri godine, s tim što bi iduće godine minimalac trebao
porasti na 46 posto prosjeka, odnosno 3880 kuna.
Ministarstvo se u dosadašnjoj fazi javne rasprave nije izjasnilo
hoće li i koliko će povećati minimalac, no priprema mjere kojima
će financijski pomoći poslodavcima u ugroženim sektorima. Te bi
mjere trebale zamijeniti potkraj prošle godine uvedenu
problematičnu poreznu olakšicu prema kojoj su tvrtke koje
isplaćuju minimalnu plaću oslobođene plaćanja polovice doprinosa
na plaću, gdje je najveći bio zdravstveni doprinos. Bio je to
ustupak poslodavcima da ne otpuštaju radnike, no zdravstvo bi
trebalo biti posljednji sustav preko čijih se leđa pomaže
problematičnim tvrtkama.
Prema podacima Porezne uprave, minimalnu je plaću na početku
godine prijavilo oko 12.000 tvrtki za 45 tisuća zaposlenih, i to
za radnike koji su cijelu prošlu godinu primali minimalnu plaću.
Tvrtkama na minimalcu ta će državna olakšica ove godine ostaviti
oko 160 milijuna kuna, koliko će manje uplatiti u proračun za
radničke doprinose. Kako se očekivalo prenošenje izuzeća i u
2019. godinu, procjenjuje se da je broj radnika na minimalcu
tijekom ove godine rastao.
– To smo od početka vidjeli kao krivu mjeru jer ona potiče tvrtke
da postojeće radnike zadrže minimalcu i priključe im nove – veli
Sever.
Ministarstvo rada najavljuje postupno odustajanje od olakšice.
Neslužbeno doznajemo da će od početka 2019. za radnike na
minimalcu tvrtke morati platiti 75 posto doprinosa na bruto dva
(umjesto 50% ove godine), a od 2020. godine doprinosi bi se
plaćali u punom iznosu. Kao kompenzacija za ukidanje olakšice
tvrtkama će se preko Zavoda za zapošljavanje ponuditi novčani
poticaji za zadržavanje radnika. Uvjeti za tu mjeru usuglašavaju
se s Europskom komisijom.
Definicija ostaje
– Smanjenje tereta doprinosa na osnovicu prema minimalnoj plaći
postupno se ukida jer se istovremeno predlaže bolje, ciljano
rješenje koje će biti dostupno poslodavcima koji za isto imaju
potrebu – navodi Ministarstvo rada. Po sadašnjem rješenju, u
iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja plaće koja radniku
pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom i
blagdanom, a u prijedlogu stoji da se definicija neće
mijenjati.