RADNA SNAGA KOPNI

Zoran Andročec donosi vijesti iz Zagreba, gospodarstvenici suočeni s problemima koje donosi iseljavanje radne snage

U čakovečkom Hotelu Castellum sastali su se gospodarstvenici okupljeni oko gospodarsko - interesnog udruženja INGRA-DET s ciljem razgovora o problemu manjka hrvatske radne snage, hrvatske inferiornosti, budućnosti te pogoršanju uvjeta rada za poduzeća koja na europska tržišta šalju izaslane radnike

Vijesti iz Zagreba, koje opisuju aktualno stanje, gospodarstvenicima je prenio direktor INGRA-DET udruženja Zoran Andročec.

 – Naš se bazen radne snage ne popunjava adekvatnom brzinom te radna snaga kopni. Parametri socijalne države sve su negativniji i sve je veći broj ovisnih o budžetu, a uplata u taj isti fond sve je slabija. U ime svojih vlastitih radnika izrazili smo zabrinutost o budućem razvijanju socijalnih transfera u Hrvatskoj, a istovremeno svjedočimo tome da se naši vlastiti radnici sami orijentiraju i s cijelim obiteljima prelaze na rad u druge tvrtke ili pak žele ostati u našim tvrtkama, ali na njemačkom ili austrijskom osiguranju – problematiku je predstavio Andročec.

Naime, gospodarstvenici su upozorili kako ulaskom u Europsku Uniju hrvatske tvrtke postaju sve manje konkurentne, a gospodarska atmosfera postaje negativna za daljnji razvitak poslova.

– Mi mali na sjeveru hrvatske dovoljno smo fleksibilni da podnesemo i teške udarce, međutim u prošloj godini izgubili smo velike sustave državnog gospodarstva i postoji sve veća fragmentacija. Na europskom tržištu suočavamo se sa sve većom konkurencijom, djelomično je to i nelegalna konkurencija zemalja koji uvoze neeuropsku radnu snagu i rade ispod naših cijena, i s druge strane s pokušajima naših investitora da preuzmu samo najbolje radnike, one koje smo mi školovali, opremili svim znanjima bez da smo im mi u stanju ponuditi više kao što bi to dobili u njemačkoj tvrtki – dodaje.

Tu se radi o problemu cijele istočne Europe koji se neadekvatno rješava, a u više navrata upućen je apel Hrvatskoj Vladi. Ta se tema pokušava kandidirati, međutim očigledno je da to dnevna politika ne rješava, a strateška politika nije stavila na dnevni red.

Mi poduzetnici već godinama dižemo neto plaće radnika da bi ih sačuvali. Situacija je takva da sada ljudi i s dobrim plaćama odlaze u Njemačku poradi njihovog osiguranja. Došli smo do plafona i više ne možemo dići cijene rada. Ako se taj trend ne zaustavi mnoge će se firme morati ugasiti, ljudi će i dalje migrirati i sve će to biti velika tragedija za hrvatsko i međimursko gospodarstvo – rekao je direktor poduzeća ELTING Dragutin Novak koji je istaknuo kako sad od 70-ak zaposlenika, 40 ih radi u Njemačkoj.

Kako to već biva, djeca zaposlenika koji je migrirao u drugu državu ostat će raditi u istoj, a Međimurje će se morati suočiti s praznim kućama. Ako se slučaj nastavi kretati u tom smjeru, budućnost nam nije sjajna. 

– Tendencija je da su hrvatski radnici u velikoj neizvjesnosti za budućnost te im je nedovoljno ono što je osigurano kroz mirovinski sustav u Hrvatskoj pa teže prelasku na njemačko mirovinsko osiguranje. Naravno da to nama čini određene poteškoće s obzirom na konkurentnost u Njemačkoj. Očekivanja su veća, a ova promišljanja oko relativno niskih mirovina i svih promjena koje se događaju u Hrvatskoj, u svakom slučaju nisu interesantna radnicima i svi trče van – primjećuje direktor Opreme-PIT d.o.o. Božidar Hajsok.

Znak za uzbunu označava i velika opasnost da se to ovim tempom nastavi, preraste u vrlo ozbiljan problem te da jednog dana veliki broj radnika ode u europske zemlje, puni neke druge fondove, a ne hrvatski.

– Naime, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava napomenuto je da postoji velika opasnost i onih radnika koji su danas izaslani, koji dobivaju dobre plaće, zadovoljni su s radnim odnosima, ali nisu zadovoljni s onim što im se nudi u budućnosti. Jednom kad radnik migrira s cijelom obitelji velika je vjerojatnost da se neće više vratiti. Naša je pozicija sasvim drugačija, radnici su izaslani, ali se vraćaju svojim obiteljima koje ostaju u Republici Hrvatskoj – dodaje Hajsok.

Kako kaže Andročec, javlja se potreba za edukacijom i razgovorom s radnicima, školama i obiteljima o uvjetima rada u drugim država s ciljem da razumiju u što se upuštaju. U njemačkoj se teško i mukotrpno radi te jedan njemački radnik dobiva manju plaću nego izaslanici koji imaju osigurane troškove njemačkog života.

Činjenica je i ta da naši kvalificirani i visokokvalificirani ljudi odlaze na rad u Njemačku na nisko plaćene poslove. Ljude treba educirati, ali masa njih će se vratiti kad shvate da tamo ne teče med i mlijeko, ali nažalost Hrvatska će platiti cijenu te škole.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije