Novac je jedini motiv, a mlade i školovane kadrove u graditeljstvu treba stimulirati adekvatnim plaćama. Potrebno je i odobrenje uvoza strane radne snage
U ponedjeljak, 24. rujna, sastali su se u Čakovcu na sjednici članovi Strukovne grupacije graditeljstva HGK Županijske komore Čakovec. Sjednicu je vodio predsjednik Ivan Kolarić. On se je s nostalgijom prisjetio 2008. godine kada su u graditeljstvu države ‘cvale ruže’, a sada su po obimu poslova graditelji u 20%-tnom opsegu manje zaposleni u sferi visokogradnje i niskogradnje nego je to bilo spomenute godine.
– Istina je da u graditeljstvu RH nikad manje radnika. Mi smo
spali od 116 tisuća radnika, koliko ih je u građevini bilo 2007.
godine, na 63 tisuće zaposlenih. To je izvješće HGK i držim da je
to već zastarjeli podatak – istaknuo je Kolarić koji drži da ih
je danas i manje od 60 tisuća i ako se izuzmu djelatnici u
javnim tvrtkama onda je broj građevinskih djelatnika spao na
nekih 40 tisuća, a to je daleko premalo za strukturu posla koja
je na tržištu, a to je duboko zabrinjavajuće i krajnje je vrijeme
da se na razini države po tom pitanju naprave konkretni koraci.
Po Kolariću je to odobrenje uvoza strane radne snage.
U Međimurskoj županiji je u 2017. godini bilo 3 tisuće zaposlenih, a to je 10,9% od ukupnog broja zaposlenih, a nekada je u graditeljstvu Međimurja to bilo i preko 20-tak %. Podaci govore kako je u odnosu na 2016. godinu broj zaposlenih u graditeljstvu porastao za 3%. Graditeljstvo u Međimurju zahvaća i masovni odljev kadrova u sfere djelatnosti gdje su osobna primanja veća, a ne mali broj ih odlazi u inozemstvu. iz graditeljstva u inozemstvo i druge branše.
– Ako se nešto drastično ne promjeni na strateškoj razini na
nivou države vezano za odljev radne snage, građevinarstvo će kod
nas propasti i to kroz 10-tak godina – podvukao je Kolarić
koji je dodao kako su Međimurci naučeni da od države ne mogu puno
dobiti jer se građevinom, za razliku od brodogradnje, nije nitko
sustavno bavio.
– Mi probamo svojim mjerama nešto napraviti prekvalifikacijama, dokvalifikacijama, uvozom radne snage ili zapošljavanjem teško zaposlivih kategorija kao što je romska populacija – pojasnio je te dodao kako se je sve to pokušalo riješiti kroz razne strukovne grupe Udrugu poslodavaca, Hrvatsku komoru, no od njih ne vidimo nikakve poruke po tom pitanju, a niti Vlada RH na to ne daje odgovore. Isto je tako i na nivou Europe koja je gladna i žedna za građevincima.
Tijekom 2017. godine u Međimurju je radilo 3000 građevinaca
koji su ostvarili dobit od 52 milijuna kuna, a to 226 % više u
odnosu na 2016. Po tim podacima znači da se konsolidiralo stanje,
ali moramo reći da se situacija u ovih posljednjih 10 mjeseci
drastično promijenila i to na gore.
Mladi se ne odlučuju na upise u građevinska zanimanja, jer je
građevina po njima neatraktivna djelatnost. Novac je jedini
motiv i ako želimo imati mlade i školovane kadrove u
graditeljstvu moramo ih stimulirati adekvatnim plaćama. Nema više
tradicionalnih vrijednosti u modernom svijetu. Ta zanimanja bi,
jedan je od zaključaka sastanka, trebalo postaviti na održivi
razvoj kako bi građevina sudjelovala na razni od 6% u bruto
domaćoj proizvodnji.
