FOTO Najviše međimurskog visokokvalitetnog krumpira otići će u izvoz

- Domaća cijena je nikakva, Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi je mrtvo slovo na papiru, Agencija za tržišno natjecanje ništa ne radi. Naš iznimno kvalitetan krumpir završit će u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Crnoj Gori, gdje ćemo dobiti najmanje 40 lipa po kilogramu više, kaže Damir Mesarić, predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira Međimurja

Na poljima između Belice, Novog Sela Rok, Pribislavca te Male Subotice i Štefanca u punom je tijeku berba merkantilnog krumpira, a same berače razveselilo je malo kišice koja prizemljuje prašinu koja se dizala kod izoravanja krumpira. Na njegovoj njivi gdje vadi svoj krumpir srednje ranih sorti, suraya, arizona, bella rossa i drugih, o aktualnostima s i oko međimurskog ‘kalampera’ razgovaramo s Damirom Mesarićem, predsjednikom Udruge proizvođača merkantilnog krumpira Međimurja, a prvo ga pitamo što je označilo nedavno održani Festival krumpira u Belici?

– Pa najvažnijim s Festivala krumpira u Belici smatram što smo obznanili kako su predani svi papiri za dobivanje zaštićenog geografskog podrijetla međimurskog krumpira za Hrvatsku. Tako smo nakon 12 godina konačno doživjeli trenutak da međimurski krumpir bude ‘brend’ i to najkasnije do kraja ove kalendarske godine. Isto tako vidjeli smo kako se ostvarila ili stvorila snažna povezanost naše udruge i Turističke zajednice Međimurske županije, što treba u skorije vrijeme osnažiti ukupni međimurski turizam i gospodarstvo, naglašava Mesarić, kojeg dalje pitamo, kakvi ili koliki su prinosi krumpira?

– Prinosi nisu senzacionalni, ali niti slabi i kreću se od 30 do 35 tona po hektaru. U Međimurju će biti za prodaju spremno oko 80.000 tona vrlo kvalitetnog krumpira, po mojem mišljenju najbolje kvalitete u posljednjih desetak godina, tvrdi Damir, a sa njime se i slaže njegov sin Matija Mesarić, koji se isto kao i otac bavi krumpiraštvom.

– Domaće cijene su niske i gotovo je sigurno kako će zbog toga  najviše našeg kvalitetnog krumpira završiti u izvozu. Doma je najniža cijena kilograma krumpira 1,20 kuna, dok u inozemstvo možemo dobiti 25 eurocenti što je oko 1,60 kuna za kilogram, odnosno 40 lipa više, a to nije malo, kaže Matija, dok Damir kao zemlje koje žele međimurski krumpir navodi Maađrsku, Rumunjsku, Bugarsku, Crnu Goru, ali i neke zapadno europske države gdje zbog suše domaćeg krumpira nema.

Zakon je mrtvo slovo na papiru, agencija troma, spora i ne radi ništa

Kako funkcionira Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, na čijem je donošenju međimurska krumpiraška udruga inzistirala, na kraju pitam Damira Mesarića, inače jednog od najvećih proizvođača merkantilnog krumpira u Međimurju?

– Zakon je donesen, ali se ne provodi, jer očito ga netko ne želi provoditi, ili ga nema tko provoditi., pak se i dalje događaju stvari kao i prije. Svi su moćniji od nas ratara ili proizvođača krumira i to je jedan od razloga da naš krumpir dajem u izvoz, dok će domaći potrošači jesti nečiji otpad. No, to napišite, kako je veće zlo Agencija za tržišno natjecanje, koja je spora, troma, lijena i ništa ne radi. Je li u pitanju povezanost s nekima kojima mi ne pašemo ili je uobičajena korupcija u pitanju ne mogu dokazati, ali jako mi na to miriše – kaže Mesarić.

Dodaje da je šteta što ministarstvo, agencije, tržište i država funkcioniraju tako da udovolje svima, samo ne hrvatskim poljoprivrednicima, koji imaju izvrsnu robu, zdravu, svježu i jeftiniju.

– To dobrome ne vodi, no mi moramo živjeti, pak radimo i snalazimo se kako znamo i možemo i to je manje lijepa strana poljoprivrede, završava naš razgovor u polju Damir Mesarić, vrstan ratar, čvrst borac za boljitak i red u poljoprivredi, ali često puta usamljen i zbog toga što prave stvari naziva pravim imenom, jasno ukazuje na probleme i teži boljitku koji bi donio sreću, pa na kraju i novce svima u Hrvatskoj, na ovaj ili onaj način.

Završetak berbe krumpira u Međimurju očekuje se sredinom listopada, a ponavljamo kvaliteta je vrhunska i po veličini gomolja i po izgledu i po njegovoj sočnosti, koja na kraju određuje rang kvalitete. To su već potvrdile ranije ubrane i prodane sorte riviera i adora.