Prosječni umirovljenik povišicom može kupiti dvije vreće krumpira, ali država ipak ne uspijeva zadržati mirovine na 40 posto plaće
Povećanje plaća do kojeg je došlo zbog nestašice radne snage i
pokušaja poslodavaca da zadrže radnike dobro će doći i
umirovljenicima. U rujnu će mirovine porasti 2,7 posto – odnosno
prosječno 63 kune – što je jedno od većih usklađenja mirovina
provedeno u drugom dijelu godine. Sa zaostacima za srpanj i
kolovoz umirovljenici tako u rujanskoj mirovini mogu očekivati
190 kuna više nego prošli mjesec!
Ukupni porast mirovina 3,64%
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće su u prvom
dijelu godine porasle 4,3 posto u odnosu na drugo polugodište
prošle godine, cijene su povećane 1,1 posto što zbrojeno pa
umanjeno za pola daje iznos predstojećeg rujanskog usklađivanja
mirovina. Prosječna radnička mirovina trenutačno iznosi 2344
kune, braniteljska 5615 kuna, bivših pripadnika HVO-a 2964 kune,
a djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika 3688 kuna.
Branitelji, primjerice, po osnovi usklađenja mirovina mogu
očekivati 151 kunu veću mirovinu od dosadašnje.
Kako su u travnju mirovine rasle 0,94 posto, zajedno s
predstojećim rujanskim usklađenjem, mirovine će u ovoj godini
porasti 3,64 posto, gotovo kao i 2009. godine kad su povećane
3,65 posto. Umirovljenicima se 60-ak kuna mjesečno može činiti
premalo, jer za to mogu kupiti desetak litara mlijeka ili dvije
vreće krumpira, no prvo značajnije povećanje radničkih plaća dići
će proračunske izdatke za mirovine za gotovo 1,5 milijardi kuna.
Ministar financija Zdravko Marić iduće će godine
morati svom kolegi Marku Paviću prvi put u
povijesti doznačiti samo za mirovine više od 40 milijardi kuna.
Ove bi godine ukupni izdaci za mirovine trebali biti oko 39
milijardi kuna, a osim za usklađenje, u novom proračunu treba
pripremiti dodatnih 280 milijuna kuna za nova prava branitelja
koja stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine. Usporedbe radi,
2017. godine budžet za mirovine bio je 37 milijardi kuna!
Hrvatska ima 1,23 milijuna umirovljenika čija se mirovina kreće
oko 40 posto prosječne plaće, ali demografske projekcije i ne idu
u korist budućih umirovljenika jer se očekuje smanjenje mirovina
u odnosu na plaće. Broj umirovljenika ove se godine povećao pa je
tako u prvom dijelu godine u mirovinu otišlo 24 tisuće osoba, oko
dvije tisuće više nego prošle godine, tako da će se financijske
obaveze prema umirovljenicima povećati i na osnovi dodatnog
priljeva građana u mirovinu.
Svaka veća promjena zakona koja regulira prava iz mirovinskog
osiguranja dovodi do povećanja broja novih umirovljenika jer se
ljudi boje da će čekanjem proći lošije. Osim što bi trebala
ranije povećati radni vijek na 67 godina, najavljena mirovinska
reforma donosi i oštriji režim odlaska u prijevremenu mirovinu.
Premalo i sve manje
Inače, ljudi koji su ove godine otišli u mirovinu u prosjeku su
dobili 2390 kuna mirovine koja će se ubuduće usklađivati dva puta
godišnje s troškovima života i plaćama, ako se oni budu
povećavali. Bilo je perioda (2011., 2014.) kad su mirovine
stagnirale jer je švicarska formula za usklađenje dala negativan
rezultat.
Prijevremene starosne mirovine su za 37 godina radnog staža
ljudima koji su umirovljeni ove godine određene na 2509 kuna, dok
su korisnici starosnih mirovina (za koje je dovoljno 15 godina
minimalnog staža i 65 godina života za muškarce odnosno 62 godina
života za žene) za prosječnih 30 godina staža dobili 2287 kuna
mirovine.
Sve je to malo za dostojanstveno starenje, kao što su male i
plaće zaposlenih iz kojih se financiraju mirovine. Odluka o
iznosu usklađenja mirovina trebala bi biti donesena idući
tjedan.