Tvrtka ELTING d.o.o. osnovana je 1992. godine. Od početka svoga rada prošli su put od male limarske radionice s 10-tak zaposlenih, do respektabilne tvrtke u kojoj danas radi 60-tak ljudi.
Uspješno poslovanje sa stalnim ulaganjem u razvoj omogućilo im je 2005. godine preseljenje u nove prostorije u industrijskoj zoni u Pušćinama, gdje posluju na 2000 m2 zatvorenog i 5000 m2 otvorenog prostora.
Na njenom je čelu 60-godišnji Dragutin Novak. Rođen je u Vulariji, živi u Nedelišću i otac je dvoje djece.
– Dugo godina radio sam u GK Međimurju na raznim poslovima, posljednjih godina kao rukovoditelj Podružnice u Njemačkoj. Sportom se bavim od malena, pogotovo odbojkom, a trenutno sam predsjednik Županijskog odbojkaškog saveza i sponzoriram klubove OK Nedelišće Elting i OK Centrometal, rekao je ukratko o sebi naš sugovornik.
Od kada datira Vaša tvrtka i koja joj je djelatnost?
– Osnovana 1992. god, a aktivna od 1997. godine, kaže Novak i dodaje kako je osnovna radi proizvodnje, prodaje i montaža beskonačnih profiliranih limova i građevinske limarije, prodaja i montaža polikarbonatnih ploča, prodaja i montaža krovnih i fasadnih panela punjenih kamenom vunom ili poliuretanskom pjenom u raznim bojama i debljinama te izrada i montaža aluminijskih ventilirajućih fasada (alucobond, keramika, eternit i dr.).
Ponosno dodaje kako tvrtka posjeduje ceritifikat ISO standard 9001 što je također garancija kvalitete kao i stručni kadar koji stoji na usluzi u pronalasku rješenja za krovište i fasadu.
Prisjetio se ‘nultih’ početaka s četiri zaposlenika u maloj radionici s četiri zaposlena. Glavno bogatstvo im je bilo znanje, dobri kontakti, a vrijeme početka karakterizira veliko neplaćanja u državi i poslovna nesigurnost.
Kako je danas?
– Trenutno zapošljavamo 68 radnika, uglavnom bravara i ostalih zanimanja tehničkih struka. Naravno, tu su i inženjeri strojarstva i građevine, kao i djelatnici u knjigovodstvu.
Kako ste prije, a kako danas dolazite do djelatnika?
Novak je istaknuo zanimljivu razliku: – Nekada smo imali na našem stolu stalno dvadesetak molbi za zapošljavanje, a danas mi tražimo radnike preko oglasa, Zavoda za zapošljavanje, privatnih kontakata i slično.
Kada započinje vaš prodor na zahtjevno inozemno tržište?
– Ja sam na njemačkom tržištu prisutan još od 1990. godine radeći u GK Međimurju kao rukovoditelj Podružnice. Radili smo preko sistema INGRA – DET, GIU, udruženja gdje smo dobivali uglavnom svu podršku oko tada još rada u ‘Detašmanu’ s radnim dozvolama.
Elting d.o o je počeo raditi u Njemačkoj od 1998. godine kada smo na natječaju dobili radne dozvole za rad u Njemačkoj i to s 10 radnika također preko sistema INGRA-DET, GIU.
Tvrtka danas tamo uspješno posluje gdje naši radnici usvajaju znanja o suvremenoj tehnologiji u graditeljstvu te stečeno iskustvo prenose u Hrvatsku, odgovara ponosno.
Kako ste se počeli probijati, kako ste stekli povjerenje na inozemnom tržištu?
O tome će iskreno: – U Njemačkoj se stiče povjerenje sa svakim novo dobro izvedenim radovima kod investitora, a istovremeno svaki loše izvedeni posao može biti i posljednji – odnosno gubi se povjerenje.
Koje su prednosti rada u inozemstvu?
– Veći i bolje plaćeni poslovi, veća sigurnost naplate, točnije, uglavnom rijetko se mora zvati za naplatu jer na računu piše datum naplate. Može se puno naučiti o novoj tehnologiji, o novim materijalima, koje onda koristimo na hrvatskom tržištu, konstatirao je sa zadovoljstvom.
Imate li tamo nekih problema?
– Problema imamo uglavnom s pravnom regulativom EU oko odaslanja radnika za što uglavnom koristimo naše udruženje INGRA-DET, GIU bez kojeg bi bilo teško dolaziti do informacija o promjenama u odaslanju. Posljednje vrijeme je problem sa radnom snagom jer je nema na tržištu kao nekad.
Suočavate li se s odljevom radne snage? Ako da, zbog čega i kako je pokušavate zadržati?
– Odljev radne snage je prisutan i kod nas, ali ne pretjerano da ne bi mogli poslovati jer mi uglavnom poneki odlazak nadomjestimo s novim zaposlenikom. Razlozi odlaska su uglavnom izazov radnika za ‘njemačkom mirovinom’, znači zaposlenje u njemačkom GmbH i veće plaće – kaže i dodaje: – Ovog časa mi možemo zadržati radnika u poduzeću povećanjem plaća i u tome uspijevamo jer naš radnik dobije veća neto primanja, a tu ulazi neto plaća, stan, putni trošak, ULKA.
U njemačkim tvrtkama gdje to sve ne dobivaju. Potrebno je neko vrijeme da radnici ‘skuže’ da baš i ne zarade tako puno u njemačkom poduzeću kao u odaslanim poduzećima, a to sve su prošli Poljaci, Mađari pa se već par godina u Poljsku vraća cca 16.000 radnika godišnje.
Odakle dolaze Vaši zaposlenici i čime ih privlačite?
– Naši zaposlenici su uglavnom iz Međimurja i Zagorja, privlačimo ih dobrim plaćama koje usklađujemo svake godine, kaže s ponosom.
I za kraj, što bi još trebalo spomenuti?
– To kako mi puno manjih poduzetnika iz Međimurja dolazi po savjete i to kad već imaju problem sa njemačkim propisima. Ja im ovim putem savjetujem da prije nego započnu sa radovima u Njemačkoj da se obrate udruženju kao što je INGRA-DET, GIU ili nešto slično, da se upoznaju s problematikom i da rade po propisima kako bi tamo izbjegli plaćanje kazni za učinjeni prekršaj iz neznanja.
