Ekonomisti procjenjuju da će Hrvatska tek iduće godine dosegnuti vlastiti bruto domaći proizvod iz pretkrizne 2008. godine, no jučer objavljeni podaci o BDP-u na razini županija pokazuju da su Grad Zagreb i četiri županije, Zagrebačka, Međimurska, Istarska te Dubrovačko-neretvanska, probile tu magičnu granicu 2015. godine.
U pet jedinica 50% BDP-a
Na prostoru tih pet lokalnih jedinica stvara se, inače, polovica nacionalnog BDP-a. Godine 2015. hrvatski je BDP iznosio 338,9 milijardi kuna, te je bio niži od ostvarenja u 2008. godini za 8,7 milijardi kuna! Spomenute županije i glavni grad države bili su u blagom plusu u odnosu na 2008. godinu od 1,7 u Istarskoj do 2,6 posto u najpropulzivnijom Međimurskoj županiji, gdje se te godine stvorilo 7,7 milijardi kuna.
U Zagrebu se stvara trećina nacionalnog bogatstva – 33% prema 30 posto u 2008., slijede Primorsko-goranska (8,4% prema 8,2 u 2008) te Splitsko-dalmatinska županija s 8,3% udjela (ranije 8,6).
Četvrto mjesto po snazi u državi drži Istarska županija (6,2%), a na peto mjesto probila se Zagrebačka županija (5,9% prema 5,5% u 2008.) potisnuvši Osječku županiju iza sebe na samo 5,6 posto udjela prema 6 posto u 2008. godini! Promatra li se Hrvatska u europskim okvirima naš BDP zbog duge recesije godinama tavori na 59 posto europskog prosjeka.
Virovitičko-podravska županija predstavlja crnu rupu jer je u toj županiji bruto domaći proizvod iz 2015. godine bio za petinu niži nego 2008. godine! U tom sumornom ozračju društvo joj pravi Ličko-senjska s 17,4 posto zaostatka te Vukovarsko-srijemska županija, gdje je negativna razlika 13 posto. Riječ je o vrijednosti BDP-a iskazanoj u tekućim cijenama u kunama, no kada se županijski BDP iskazuje u eurima, zbog tečajnih je razlika, slika za cijelu zemlju još sumornija jer u europskom iskazu nijedna županija nije prestigla 2008. godinu.
