Rijeka Drava, koja je dio Natura 2000 mreže, Regionalnog parka Mura-Drava te je značajan dio UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, pod velikom je prijetnjom izgradnje dvije velike hidroelektrane – Molve 1 i Molve 2. Od svog izvora u Italiji, Drava je već pod pritiskom 22 hidroelektrane od kojih su tri u Hrvatskoj, ali u gornjem toku. Predložena lokacija za hidroelektrane Molve 1 i Molve 2 u samom je srcu “Europske Amazone” – najočuvanijeg i ekološki najvrjednijeg dijela rijeke Drave duž njenog cijelog toka.
Projekt izgradnje hidroelektrana na Dravi, Molve 1 i Molve 2, zaživio je kao ideja nakon odustajanja od izgradnje HE Novo Virje, no utjecaj na prirodu i okoliš time nije umanjen pošto bi izgradnjom dvije akumulacije, ukupne dužine od skoro 30 km, bio uništen najvrjedniji dio rijeke Drave.
WWF i ostale udruge Dravske lige zato pozivaju na ponovno razmatranje ove političke odluke o izgradnji hidroelektrana na Dravi, pošto je ideja o tim hidroenergetskim projektima nastala prije pristupanja EU i proglašenja Europske ekološke Natura 2000 mreže u Hrvatskoj, prije osnivanja Regionalnog parka Mura-Drava te prije proglašenja UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav s Mađarskom.
“WWF se zalaže za održivu hidroenergetiku te sustavno i integralno planiranje hidroenergetskih projekata, no protivi se izgradnji energetskih objekata unutar zaštićenih područja. Uistinu je važno strateški promišljati kad se radi o energetskim objektima. Modernizacijom postojećih hidroenergetskih sustava te njihovim redovnim održavanjem bi se također povećao kapacitet proizvodnje električne energije. Izgradnjom hidroelektrana Molve 1 i Molve 2 bi se krajobraz tog područja potpuno promijenio iz prirodnog riječnog toka u niz akumulacija”, rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.
WWF smatra da u planiranje novih energetskih objekata na nacionalnom nivou treba uključiti sve sektore od poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode, turizma, šumarstva, voda, prostornog planiranja te nevladinog sektora, kako bi zajedničkom suradnjom došli do zajedničke strategije razvoja i korištenja prirodnih dobara.
“Zabrinuti smo za buduće stanje rijeke Drave i nizvodno od te dvije brane. Zbog dodatnog ukapanja korita rijeke, razine podzemnih voda bi se dodatno snizile i negativno utjecale na poljoprivredu, šumarstvo i život u okolici. Same akumulacije će negativno utjecati na Repašku šumu i šumarstvo u tom dijelu, te bi se uništilo stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Lokalno stanovništvo, udruge Dravske lige i WWF žele očuvati prirodnu Dravu, naš riječni biser i naše blago”, dodala je Korn Varga.
Zaštita ‘Europske Amazone’ jedan je od glavnih prioriteta WWF Adrije te s brojnim partnerima iz državnih institucija i nevladinog sektora provodi više projekata, kako bi se poboljšalo stanje rijeka Mure, Drave i Dunava. WWF Adria s partnerima provodi dva EU projekta u području “Europske Amazone”.
U projektu DRAVA LIFE s Hrvatskim vodama rade na obnovi staništa rijeke Drave, a kroz projekt coop MDD stvaraju se temelji zajedničkog upravljanja planiranim UNESCO Prekograničnim rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav i suradnje između zaštićenih područja u svih pet država. Stvorit će se i mreža Škola uz rijeke, u kojima će lokalno stanovništvo i turisti moći saznati više o tom području i vrstama koje u njemu obitavaju.
“Područje Mure, Drave i Dunava, izuzetnih i netaknutih rijeka, s poplavnim šumama i rukavcima, nudi dom brojnim zaštićenim i ugroženim vrstama, kao što su vidra i dabar, orao štekavac, jesetra ili dunavski losos.
Iako stranci već poznaju ovu regiju po iznimnoj prirodi, i mi bismo trebali više vrednovati našu prirodu i ozbiljnije shvatiti obvezu njezine zaštite. Tu nam uvelike mogu pomoći fondovi Europske unije, kojima možemo sufinancirati investicije u obnovu rijeka, uspostavu međusektorske suradnje i turističke promocije te tako osigurati održivo upravljanje rijekama za dobrobiti ljudi koji žive uz njih i vrsta koje o njima ovise”, zaključila je Korn Varga.