Građani Hrvatske prošle su godine ‘proizveli’ 1.679.765 tona komunalnog otpada. Godišnje je to po stanovniku 392 kilograma ili nešto više od kilograma dnevno. Usporedi li se ta količina s onom iz 2015., otpada je 1,56 posto više, no Hrvati su i dalje znatno ispod prosjeka Europske unije u kojoj stanovnik proizvede 477 kilograma otpada.
Podatke o komunalnom otpadu u 2016. ovih je dana objavila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Potkraj prošle godine u 25 posto gradova i općina još nije bilo uvedeno odvojeno skupljanje korisnih vrsta otpada poput stakla, plastika, metala i papira.
U svega 109 od 555 jedinica lokalne samouprave skupljao se biootpad – granje, lišće i slično. Od ukupno proizvedene količine komunalnog otpada na odlagališta je odvezeno 77 posto, 21 posto poslano je na oporabu (ponovnu obradu otpada), a ostatak je privremeno uskladišten.
Niti jedan veći grad
Najveće stope odvojenog skupljanja komunalnog otpada imaju međimurski grad Prelog i općina Donja Dubrava, a slijede grad Krk i Goričan (Međimurska županija), te niz jedinica lokalne uprave iz Primorsko-goranske županije – Malinska-Dubašnica, Vrbnik, Dobrinj, Punat, Omišalj i Baška.
Među deset najuspješnijih nema ni jednog većeg grada. Siniša Radiković, direktor komunalne tvrtke Pre-kom iz Preloga, koja otpadom gospodari u Prelogu i donjemeđimurskim općinama, kaže da je prema njegovoj evidenciji sa 66,71 posto najbolja Donja Dubrava, u kojoj ta tvrtka također zbrinjava otpad.
– Velike zasluge ima i općinska vlast, te zaposlenici u općinskoj upravi koji su educirali mještane i poticali ih da građevinski otpad i granje ne odlažu na divlje deponije. Informiranje i edukacija su ključni – kaže Radiković.
Zanimljivo je da u deset najuspješnijih gradova i općina otpadom gospodare dvije komunalne tvrtke, uz Pre-kom tu je i Ponikve Krk, koja ljeti, u turističkoj sezoni, ima pune ruke posla. Stopa otpada koji je poslan na oporabu iznosila je 21 posto, tri posto više nego godinu prije, a recikliranja za metal, staklo, plastiku i papir 27 posto, nešto više od polovice zacrtanog cilja od 50 posto do 2020. godine.
U Agenciji upozoravaju da, unatoč porastu stope od tri posto oporabe, takav tempo neće biti dovoljan za postizanje ciljeva za recikliranje i smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada, pa treba drastično pojačati aktivnosti na podizanju svijesti građana.
Najveće stope uporabe komunalnog otpada su u Međimurskoj (42,83 posto), Zagrebačkoj (31,92) i Varaždinskoj županiji (29,66), a najmanje u Ličko-senjskoj (13,25) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (13,26).
