Dio Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koju je donijela Vlada diskriminira gradove i općine i njihove komunalne tvrtke koje su s godinama uvele najbolje sustave gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Tvrdi to direktor komunalnog poduzeća Pre-kom iz Preloga u Međimurskoj županiji Siniša Radiković. Gradovi poput Preloga i Krka, koje se godinama ističe kao najpozitivnije primjere u gospodarenju otpadom, morat će plaćati poticajnu naknadu za smanjenje količina miješanog komunalnog otpada bez obzira na to što su ispunili ciljeve propisane za 2020. godinu.
– Usmeno nam je obećano da će taj dio uredbe biti izmijenjen, no to još nije učinjeno – kaže Radiković. Uredba koja je stupila na snagu 1. studenog počinje se primjenjivati 1. veljače 2018., a trebala bi ujednačiti kvalitetu usluge na području cijele države. Minimalni opseg usluge mora sadržavati skupljanje miješanog komunalnog, biorazgradivog, korisnog i glomaznog krupnog otpada.
U Pre-komu ističu da oni već sad korisnicima nude čak četiri kante smeđe, crne, žute i plave boje, skupljaju i granje i božićna drvca, dijele dodatne vreće za pelene za obitelji s malom djecom, a svi korisnici sa smeđim kantama dobivaju na dar 50 litara supstrata. Izgradili su i potrebne građevine, od kompostane i sortirnice do centra za ponovnu uporabu.
Teško provediva uredba
– Kako veći dio Hrvatske nije spreman za primjenu uredbe, doći će na žalost do značajnog poskupljenja javnih usluga na području cijele Hrvatske, i to od 30 posto, pa do više od 100 posto.
Pre-kom i jedinice lokalne samouprave na ovom području planski su gradile sporazumno gospodarenju otpadom, i na temelju toga u posljednje dvije godine došlo je do dva pojeftinjenja usluge od šest i 10,6 posto.
No, kako bismo se do kraja uskladili s uredbom, očekujemo, na žalost, poskupljenje od oko sedam posto – ističe Radiković i upozorava na sporni 24. članak uredbe u kojem piše da iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada Fond obračunava množenjem jedinične naknade i mase prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja prekoračuje dopuštenu količinu.
I Frane Mrakovčić, direktor komunalne tvrtke Ponikve eko otok Krk, kaže da se nada da će sporni i po njemu nelogični članak biti promijenjen.
– Problem je zapravo to što se ne stimulira one koji na deponije odlažu manje otpada – zaključuje. Uredba je, smatraju neki, teško provediva za veći dio Hrvatske jer, uz ostalo, nema infrastrukture za mjerenje količine otpada.
Radiković vjeruje da će građani u Hrvatskoj plaćati između 300 i 400 milijuna kuna više nego dosad.
