Najbolji hrvatski startupi, koji su u svega nekoliko godina zaradili svjetsku slavu, savjetuju kako izgraditi brend čija će snaga probiti granice malog tržišta i zajamčiti uzlet do vrha industrije, piše Poslovni.hr.
Globalno u potrazi za kupcima, lokalno u potrazi za talentima. Brendovi koje su izgradili hrvatski startupi unazad nekoliko godina omogućili su im da se promaknu na popise najpoželjnijih poslodavaca.
Proizvođač najbržeg električnog automobila na svijetu Rimac Automobili, prema izboru portala MojPosao, u 2016. godini prvi se put našao na popisu 10 najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj.
Na devetom mjestu zasjao je ispred Atlantica, Agrokora, Ericssona NT-a, Vipneta, Konzuma, PBZ-a pa i razvikane Ikee. U svijetu su pak hrvatski startupi snagu svojih brendova istaknuli brojnim priznanjima.
Prije tri godine, Agrivi, napredna cloud platforma za upravljanje farmama i povećanje profitabilnosti u proizvodnji hrane, pobijedila je u Seulu na Startup Nations Summitu kao najbolji startup na svijetu. Od tada je dobio i brojna druga priznanja, a to su prepoznali i korisnici. Ima ih 35 tisuća u 150 država.
Na popisu najutjecajnijih
Zagrebački Oradian, koji je razvio cloud bankarsko rješenje za mikrofinancijske institucije, lani je dobio priznanje od Forbesa kao jedan od pet najboljih fintech startupa u Europi.
Neslužbeno se procjenjuje da njegove usluge koristi više od pola milijuna krajnjih korisnika. Časopis Forbes lani je pak na popis 30 najutjecajnijih tehnoloških poduzetnika mlađih od 30 godina u Europi uvrstila suosnivačicu i komercijalnu direktoricu Bellabeata Uršku Sršen.
Bellabeat je jedan od najuspješnijih hrvatskih startupa u privlačenju investitora, iza kojeg stoji globalno najuspješniji IoT (Internet Of Things; internet stvari) proizvod razvijen u Jadranskoj regiji.
O tome koliko je Bellabeat, koji je sve svoje zaposlenike s obitelji odveo na ljetovanje na Kanarima, prodao svojih proizvoda do sada nema preciznih informacija.
No, poznato je da je snagom svog brenda u predbilježbi dobio 120 tisuća kupaca zainteresiranih za kupnju pametnog privjeska Leafa kao i da su mu nakon prezentacije proizvoda na CES-u američki trgovci Target i BestBuy naručili 65 tisuća komada.
I kad bi im se dogodilo da ne osvoje nagrade i priznanja žirija, hrvatski su startupi sa svojim brendovima na međunarodnoj sceni sočno profitirali. Prije četiri godine na konferenciji TechCrunch Disrupt u Londonu žiri hrvatski startup PhotoMath nije proglasio najboljim startupom u Europi.
No, već je u prvom danu privukao je 110 tisuća korisnika. Mjesec dana kasnije PhotoMath je imao 8,5 milijuna korisnika. Krajem 2015. godine dogurao je do 22 milijuna korisnika, a ove godine premašio 60 milijuna.
Danas je PhotoMath, kojeg je pokrenuo Damir Sabol, najjači hrvatski brend među mobilnim aplikacijama. No, PhotoMath je dio šire priče o brendiranju jedne hrvatske softverske tvrtke.
Nina Šuljak, voditeljica marketinga Microblink-a kaže da je Photomath razvijen kao promotivni alat, za pokazati što se još može s tvrtkinom tehnologijom, osim skeniranja uplatnica.
Navodi da je to jedina mobilna aplikacija koju su razvili. Sve ostalo što proizvodi Microblink su softverske komponente za mobilne aplikacije, odnosno software development kit (SDK).
‘Međutim, vrlo brzo, u nepunih godinu dana, Photomath je stekao veliku svjetsku popularnost. Stoga je početkom 2016. izdvojen u zasebnu tvrtku, a danas ima preko 60 milijuna preuzimanja i oko 10 milijuna aktivnih korisnika mjesečno’, kaže Šuljak.
Navodi da, bez obzira na to što je posebna tvrtka, Photomath olakšava marketinšku komunikaciju Microblinku s obzirom da i dalje privlači pažnju pa je dobar promotivni alat za objasniti tvrtkinu tehnologiju poslovnim korisnicima.
‘Ostali proizvodi se promoviraju unutar Microblink brenda, koji se pod ovim imenom pojavio u ljeto 2015. dok smo se prije zvali PhotoPay, a ovisno o tržištu i segmentu naglasak se stavlja na različite proizvode’, kaže.
Pojašnjava da je neko vrijeme trebalo je imati poveznicu i prijelaz s jednog na drugo ime. Za PhotoPay, softver za skeniranje uplatnica u mobilnim aplikacijama, kaže da su ga zadržali kao brend, jer je među klijentima u Hrvatskoj i Europi ostao najpopularniji proizvod u bankarskom sektoru.
‘Brend Microblink je nastao kao asocijacija na glavnu prednost naših proizvoda, a to je brzina skeniranja i ekstrakcije podataka na mobilnim uređajima. Microblink asocira na iznimno brzi treptaj oka jer se tom brzinom obavi skeniranje uplatnice, osobnog dokumenta ili računa. Osim toga asocira i na rad kamere, a to je odrednica naše tehnologije koja kameru mobilnog uređaja koristi za unos podataka i time eliminira ručni unos’, kaže Šuljak.
Pojašnjava da im je na početku bilo važno na jasan način objasniti tehnologiju i njenu primjenu, ali i omogućiti developerima jednostavno besplatno testiranje različitih proizvoda. Dodaje da je tako koncipirana web stranica: kao prva linija promocije.
‘Web stranicu nadopunjuju profili na svim vodećim društvenim mrežama, ali i profil na Githubu, specijaliziranoj društvenoj mreži za developere gdje se nalazi detaljna dokumentacija kako integrirati proizvode’, kaže Šuljak.
Navodi da zbog fokusa na B2B korisnike posebnu pozornost daju sudjelovanju na raznim specijaliziranim konferencijama i sajmovima na kojima se ostvaruju dobri poslovni kontakti.
‘Ovisno o mogućnostima, sudjelovanje može biti i skromnije, ali ako imate dobar proizvod kojeg korisnici hvale i k tome nekoliko zvučnih referenci onda, u početku, puno toga ide po preporuci, a to ne zahtijeva velike izdatke za promociju’, savjetuje Šuljak.
Slično savjetuje voditeljica marketinga Agrivija Anita Flajslik. I ona navodi da je svakom startupu na početku najvažnije da što više sredstava ulaže u razvoj proizvoda.
‘Ako je proizvod ili usluga dobra vizualni identitet pomaže u lakšoj pamtljivosti brenda. Prilikom dolaska na inozemna tržišta, gdje smo na početku koristili jedino internet oglašavanja i društvene mreže, bitno je na jasan način ciljanoj publici predstaviti svoj proizvod i biti svjestan da će vjerojatno biti potrebno mijenjati i isprobavati neke druge načine komunikacije, jer na različitim tržištima ista ciljana skupina drugačije reagira’, kaže Flajslik.
Dodaje da su za izgradnju brenda uložili mnogo vremena, učenja u raznim internetskim alatima i puno truda da bi polučili današnji uspjeh. Kaže da je prvi izazov na tom putu bio odabir imena. Tvrdi da to nije jednostavan posao.
‘Kada se krenulo u razvijanje moćnog poljoprivrednog softvera i smišljavanje imena, Matija Žulj osnivač i direktor, znao je da želi zadovoljiti kriterije – da se ime jednako piše i na engleskom i hrvatskom jeziku, da ime nije lako iskriviti, da nema krive konotacije u bilo kojem dijelu svijeta, da je kratko te da ime asocira na poljoprivredu (engl. agriculture)’, kaže Flajslik.
Pojašnjava da nakon što se na popisu našlo dvjestotinjak različitih imena, na kraju se Matija Žulj odlučio za ime Agrivi. Flajslik savjetuje startupima da osim imena i logotipa, koji su vizualni identitet svake tvrtke i startupa, uzmu vremena da bi se jasno napisale i razvile misija i vizija.
Sve na papir
‘Možda zvuči školski, ali važno je imati napismeno razlog zašto se uopće kreće sa startupom i koja je svrha pokretanja poslovanja. Kako svaku tvrtku na kraju čine ljudi, svaki pokretač startupa treba razmisliti i o startup kulturi koju želi razvijati unutar svoje tvrtke kada u njoj bude i više ljudi. Stoga je bitno znati i koje vrijednosti se traže od ljudi’, kaže Flajslik.
Startup Rimac Automobili izgradnji svog brenda pristupio je na nešto drukčiji način. Vezao ga je za ime svog osnivača Mate Rimca.
Monika Mikac, voditeljica operacija Rimac Automobila kaže da je to percepcija u Hrvatskoj. Navodi da je samo ovdje taj brend vrlo izrazito povezan s brendom osnivača.
‘Svugdje drugdje u svijetu u prvom planu je Concept_One kao najsnažniji električni automobil i prvi električni hypercar uopće. Mi smo vezu između Mate htjeli zadržati samo po prezimenu jer takva je tradicija u automobilskoj industriji’, kaže.
Pojašnjava da im čak i smeta kad mediji u Hrvatskoj cijelu tvrtku opisuju kao ‘nešto što Mate, eto, sam radi u garaži’. ‘Da, iz garaže je krenulo i to je dio naše povijesti na koju smo jako ponosni, ali mnogim novinarima ovdje teško je objasniti da naslov ‘Mate Rimac je sklopio ugovor s Aston Martinom’ i slični naslovi zapravo nije nešto što smatramo ispravnim s obzirom na to da je to što postižemo rezultat rada svih 250 zaposlenika’, kaže Mikac.
Navodi da je Rimac Automobilima jednostavnije nego drugim startupima, jer imaju vrlo atraktivan proizvod. To im je donijelo mnogo medijske pozornosti. S obzirom na to da nisu imali budžete za marketing, nisu ulagali u oglase, ali su razvijali dobre odnose s medijima.
‘Umjesto toga ulagali smo u sajmove automobila, koji su neizbježni u izgradnji automobilskog brenda pa sajam u Genevi ne možemo propustiti niti jednu godinu’, kaže Mikac.
Navodi da je svijet danas dosta viralan i da zato preporučuje svim brendovima je da iskoriste moć društvenih mreža. ‘Nama je Youtube kanal i produkcija atraktivnih videa rekla bi donijela najviše po pitanju izgradnje branda’, zaključuje Mikac.
