U Hrvatskoj su registrirane 1302 zadruge, od kojih je više od 40 posto poljoprivrednih. Daleko je to još od prosjeka EU, a o tome da zadrugarstvo kod nas nije još zaživjelo dovoljno govori podatak da je u Italiji udjel zadruga u BDP-u države oko 15 posto, a u Hrvatskoj svega 0,5 posto.
Potreban je početni novac
– Danas je vrlo “in” govoriti o tome da se proizvođači moraju udruživati da bi opstali na tržištu. I to je neosporna činjenica. No problem nastane kada stvar treba konkretizirati. Zadrugu je vrlo jednostavno osnovati, ali treba imati dobru poslovnu ideju, zainteresirane članove i osobu koja će preuzeti vođenje takvog pravnog subjekta. Naravno, bez početnih financijskih sredstava sve je osuđeno na propast – kaže Ilda Stanojević, ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, koja obilazi županije i iznosi argumente za udruživanje, od smanjenja troškova i povećanja konkurentnosti do manjeg poslovnog rizika koji se dijeli na više osoba.
U Čakovcu je prednosti zadruge predstavila međimurskim načelnicima i gradonačelnicima. Prema podacima za 2015., zadruge u Hrvatskoj okupljaju 21.400 zadrugara i imaju oko 2700 zaposlenih. Uprihodile su 1,6 milijardi kuna, što je 0,5 posto BDP-a. Za osnivanje zadruge treba najmanje sedam osoba i samo tisuću kuna po osobi za osnovni članski ulog. No unatoč tome Hrvati zaziru od zadrugarstva, uz ostalo, i zbog povijesnih konotacija koje taj naziv nosi, ali i neprilagođene zakonske regulative.
Posebno porezno tretiranje
– Zadruga sa svojim članovima nije prepoznata kao jedinstveni gospodarski subjekt pa tako zadrugar i zadruga međusobno moraju ispostavljati račune za obavljene predaje roba bilo da se radi o tome da zadruga svom zadrugaru nabavlja repromaterijal ili zadrugar predaje zadruzi sirovinu ili proizvod na daljnju preradu i izradu finalnog proizvoda.
Radi se o tome da zadruga bez zadrugara ne može postojati i da zadrugari predstavljaju “izdvojene pogone” zadruge i tako bi ih trebalo i porezno tretirati – napominje ravnateljica i dodaje da se u drugim europskim zemljama zadruge porezno posebno tretiraju, no nigdje ne posluju pod tako otežanim uvjetima kao u Hrvatskoj. Najveći broj zadruga radi u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Zagrebu, a najmanje u Požeško-slavonskoj, Međimurskoj i Ličko-senjskoj županiji.
U Europi postoje zadruge u farmaciji, pogrebnim uslugama, turizmu, ugostiteljstvu, energetici… Zadruge su u 2015. uprihodile 1,6 milijardi kuna, što je 0,5 posto BDP-a.
