Postupno pretvaranje nedjelje u dan za obitelj jedna je od novosti Provedbenog plana mjera za demografsku revitalizaciju Hrvatske. Kako je naveodr. Marin Strmota, državni tajnik za demografiju, planira se postupno ograničavanje rada nedjeljom tako da se nedjeljni rad odobri samo sezonski ili da se ograniči broj radnih nedjelja.
Prvenstveno se to odnosi na trgovine. Istovremeno je i Hrvatska biskupska konferencija (HBK) prvog dana korizme jučer ponovno pokrenula inicijativu za ozakonjenje neradne nedjelje.
Oko rada trgovina nedjeljom lomila su se koplja prije desetak godina. Radnici su na kraju izvukli deblji kraj. Ustavni sud 2009. ukinuo je zabranu rada trgovina nedjeljom ustvrdivši da to nije način zaštite prava radnika, već ograničava poduzetništvo te da zbog iznimaka neke dovodi u neravnopravan položaj. Rad nedjeljom od tada reguliraju samo poslodavci. Oni su i raskinuli granski kolektivni ugovor pa se taj rad uvelike plaća kao i svaki radni dan.
– Podržavamo svako ograničenje nedjeljnog rada koji nakon odluke Ustavnog sudamože trajati od 0 do 24 sve dane u godini – ističe Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine, navodeći primjer Austrije u kojoj trgovine smiju raditi 72 sata tjedno; u RH smiju 168. Napominje i da u ugovoru s Vatikanom stoji da su u RH neradni dani nedjelja i blagdani, no jedina je to odredba koja se ne provodi.
Dio trgovaca drži da im neradna nedjelja ne bi ugrozila poslovanje te da je nužno voditi računa o zaštiti dostojanstva radnika i smanjenju nelojalne tržišne utakmice. No dio ih upozorava da je RH dio jedinstvenog tržišta EU, da je nedjelja radna u susjednoj Sloveniji i Mađarskoj te bi posljedično moglo doći do odljeva potrošača u te zemlje.
– U RH je velik broj trgovačkih centara čije poslovanje je usmjereno upravo na vikende. Kad bi se ponovno razmatrala mogućnost uvođenja nedjelje kao neradnog dana za trgovinu, treba sagledati sve okolnosti kako ne bi došlo do stvaranja otežanih uvjeta za poslovanje trgovaca. Potrebno je voditi računa i o činjenici da je u proteklih 15 godina u sektoru trgovine došlo do značajnijih investicijskih ulaganja – podsjećaju iz Hrvatske gospodarske komore. Očito tema ponovno izbija u prvi plan, hoće li se ovog puta naći bolje rješenje?
