Hrvatsku očekuje val poskupljenja. Zbog viših cijena energenata mogli bi poskupjeti svi proizvodi, a u 2017. možemo vidjeti i pritisak na rast stope inflacije. Posljedica je to poskupljenja plina i korekcije cijene električne energije, a samo je pitanje dana kada će poskupjeti i cestarina na autocestama pod upravljanjem HAC-a.
Naime, u pregovorima Hrvatske sa Svjetskom bankom o zajmu 1,8 milijardi eura za restrukturiranje državnih cestarskih tvrtki, kako doznajemo, dogovoreno je da se cijene cestarine na HAC-ovim autocestama izjednače s cijenama Autoceste Rijeka – Zagreb koje su oko pet posto veće.
Potvrda premijera
Stoga će na Dalmatini, autocesti Bregana – Lipovac – Osijek, Zagreb – Goričan, Zagreb – Sisak vozači uskoro plaćati skuplju cestarinu. Primjerice, za osobna vozila cestarina od Zagreba do Splita sada iznosi 174 kune, a nakon usklađenja s ARZ-om, iznosit će 183 kune. No osim toga, na svim autocestama HAC-a i ARZ-a uvest će se i ljetna, viša tarifa cestarine, a to će značiti poskupljenje od 10 posto.
Tako će ljeti vožnja od Zagreba do Splita osobnim vozilom koštati 201 kunu, a od Zagreba do Rijeke 77 kuna. Poskupljenje cestarine bilo je i očekivano s obzirom na to da je Hrvatska odustala od monetizacije autocesta i odlučila se, dolaskom nove vlade, za restrukturiranje cestarskih tvrtki i refinanciranje njihovih dugova.
Kako bi dobili povoljne kredite za to, poskupljenje cestarine, koje je zapravo minimalno u odnosu na zahtjeve Svjetske banke, bilo je neizbježno. Još ga samo treba potvrditi premijer Andrej Plenković. Premijer će morati uskoro donijeti i odluku o tome koliko će poskupjeti plin za kućanstva.
Naprečac donesen zakon
Unatoč očekivanjima, Vlada ni u četvrtak nije odredila maksimalnu cijenu plina za kućanstva pa je još nemoguće procijeniti koliko će u konačnici poskupjeti. Koalicijski partner u Vladi, Most, zadužen za energetiku i odgovoran za Zakon o tržištu plina, pokušava ublažiti negativan publicitet obećavajući da će zaustaviti rast cijene plina za kućanstva smanjenjem pojedinih stavki u cijeni plina.
Ali i letimičnim pogledom na stavke koje čine ukupnu cijenu plina za potrošače vidljivo je da je prostor za ublažavanje udara vrlo uzak bez umanjenja stope PDV-a koja se obračunava na plin. Na svjetskim tržištima plin je poskupio 50 posto u odnosu na cijenu iz 2016. i procjene govore da bi nabavna cijena plina mogla dosegnuti i do 22 lipe po kilovatsatu. To bi značilo poskupljenje od 20 posto. Može se djelomično uštedjeti na marži i na cijeni distribucije, ali riječ je o neznatnom utjecaju na konačnu cijenu. Zajedno, trošak distribucije i opskrbna marža u Zagrebu iznose 6,1 lipu po kilovatsatu plina.
Drugim riječima, zaustaviti rast cijene plina nije moguće osim ako se HEP natjera u enormne gubitke ili Plinacru znatno smanje prihodi, što bi značilo uništavanje obje tvrtke i energetsku nesigurnost Hrvatske. Naprečac donesen zakon kojim je djelomično liberalizirano tržište plina tako će neminovno dovesti do skupljih životnih uvjeta, a u ovom trenutku samo je pitanje tko će to objaviti i hoće li Vlada iznaći način da to poskupljenje ublaži kao što je učinila s električnom energijom.
Zbog naknada za obnovljive izvore energije računi za struju bit će oko 100 kuna skuplji na godišnjoj razini nego oni u siječnju, ali i dalje je to poskupljenje zanemariv dio ukupnog pojeftinjenja tih režija zahvaljujući nižoj stopi PDV-a. Građani koji su lani platili 3600 kuna za potrošnju električne energije i dalje su na dobitku pa će unatoč uvođenju naknade za OIE uštedjeti 240 kuna na godinu.
I cijena nafte malo-pomalo, ali sigurno raste pa se ne treba čuditi ni eventualnom poskupljenju benzina. Takve promjene za sobom uvijek vuku nove cijene transporta, a potom i veće konačne cijene hrane, higijenskih proizvoda, usluga… Život će u 2017. postati skuplji i to Vlada od građana neće moći sakriti.
