U četvrtak, 26. siječnja vlak je kod Murskog Središća naletio na automobil u kojem je bila majka s djetetom. Srećom, obje su prošle bez ozljeda. Nekoliko dana prije vlak je kod Križevaca usmrtio mladića koji je prelazio prugu. To su zadnji nesretni događaji s hrvatskih pruga na kojima, prema podacima strojovođa, prosječno godišnje pogine 40 osoba.
Strojovođa Tomislav Klarić, član Sindikata strojovođa Hrvatske (SSH) kaže da kod nas na prugama u prosjeku godišnje 25 osoba počini samoubojstvo, a još se dogodi 60 nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima koje rezultiraju s prosječno 15 smrtno stradalih osoba i 14 osoba s teškim tjelesnim ozljedama.
Sve su to jako stresni dogođaji za strojovođe koji, navodi Klarić, ne dobivaju adekvatnu pomoć kad vlak kojim upravljaju nekog usmrti ili teško ozlijedi. Klarić objašnjava da strojovođa ostvaruje pravo na pet slobodnih dana nakon nesretnog događaja i to zahvaljujući kolektivnom ugovoru za koje se izborio SSH. Pravo na bolovanje, dodaje, strojovođa ima ukoliko potraži liječničku pomoć, a takvi događaji uglavnom zahtijevaju specijalistički pregled psihijatra kako bi se ostvarilo pravo na bolovanje. Klarić smatra da bi svatko za svoje dobro trebao potražiti pomoć specijaliste i dobro se oporaviti nakon nemilog događaja jer takvi događaji moraju ostaviti posljedice na zdravlje.
Nemaju podršku unutar poduzeća
– Nažalost, nemamo nikakvu psihološku pomoć, nitko tko to nije doživio ne može znati kakav je to stres s kakvim se strojovođa suočava u tom trenutku. Možete li zamisliti kakav je osjećaj kada vidite automobil pun djece na pruzi, a vi ne možete apsolutno ništa učiniti da izbjegnete tragediju i još morate ići pružiti prvu pomoć unesrećenima, možete li zamisliti sliku što vas dočeka vani? – kaže Klarić.
On smatra da je apsolutno potrebna pomoć i liječnika i psihologa kako bi takvi događaji ostavili što manje posljedice na samom strojovođi. Naš sugovornik navodi da je svojedobno strojno osoblje bilo osigurano od strane poslodavca. U to vrijeme kad bi došlo do pregaženja i strojovođa potražio pomoć, ukoliko bi liječnik specijalista utvrdio da su psihičke i fizičke smetnje direktna posljedica nastalog događaja, tada bi osiguranje pokrilo naknadu pretrpljene štete.
– Danas nažalost nemamo podršku unutar samih poduzeća te isključivo na vlastitu inicijativu tražimo liječničku pomoć – navodi Klarić.
U HŽ Putničkom prijevozu kažu da osim pet dana plaćenog dopusta, strojnom osoblju se među ostalim za pet posto mjesečno uvećava plaća za osobito stresan posao strojovođe i pomoćnika strojovođe.
Navode da se tijekom zdravstvene obrade i liječenja radnicima u slučaju potrebe osigurava psihološka pomoć, a HŽ PP u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog profesionalne bolesti, nesreće na radu, pregaženja ili usmrćenja na pruzi, strojnom osoblju za vrijeme liječenja osigurava plaću u 100- postotnom iznosu. Odredbe Kolektivnog ugovora radnicima omogućavaju i prava na dnevnu bolničku naknadu i naknadu troškova specijalističkih pregleda, uz pravo naknade za slučaj smrti za nasljednike stradalih radnika, navode u HŽ PP-u.