Dobri prinosi kukuruza

Pretežiti dio poljoprivrednih površina u Međimurju zauzima kukuruz. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi u 2015. godini kukuruz je u Međimurju bio zasijan na 11 921 hektara, odnosno za te površine zatražena su izravna plaćanja.

Ove vegetacijske godine, vremenske prilike bile su naklonjene uzgoju žitarica, pogotovo kukuruzu. Sjetva kukuruza zadnjih godina dobrano se pomaknula prema prvoj polovici mjeseca travnja. Ove godine sve nas je iznenadio mraz 25./26. travnja koji je uzrokovao, ovisno o lokaciji i intenzitetu mraza, kod ranih sjetvi kukuruza samo manji zastoj u rastu.

U mjesecu svibnju i polovici lipnja zabilježene su nešto niže temperature dok je na većini lokaliteta zabilježeno oko 100 mm/m² oborina što je osiguralo dobar rast i razvoj kukuruza. U vrijeme cvatnje i oplodnje kukuruza (mjesec srpanj) ne bilježimo veliku količinu oborina (oko 60 mm/m²), međutim kako nije bilo ekstremno visokih temperatura oplodnja kukuruza bila je zadovoljavajuća.

Potrebno je znati da je za dobro oprašivanje i oplodnju kukuruza potrebno oko 100 mm/m² dobro raspoređenih oborina. Na parcelama gdje se ne provodi plodored, odnosno kukuruz se uzgaja u monokulturi, zabilježena su veća oštećenja od kukuruzne zlatice.

Zbog oštećenja korijena ovakav kukuruz je nakon jačeg vjetra polegao i na takvim parcelama vidljiv je i smanjen prinos po jedinici površine pa na takvim parcelama bilježimo okvirno oko 7 tona po hektaru.

Većina poljoprivrednih proizvođača kukuruz oštećen od kukuruzne zlatice koristio je kao silažu ili je ista plasirana kao sirovina u proizvodnji bioplina i električne energije. Gospodarstva koja su primjenjivala optimalnu agrotehniku prilagođenu stanju tla na parcelama, ovisno o vegetacijskoj grupi dozrijevanja (FAO grupa), ostvarivala su od 11, pa čak do preko 18 tona suhog zrna po hektaru.

Na proizvodnom pokusu hibrida kukuruza koji se provodi u Međimurskoj županiji već jedanaestu godinu zaredom posijano je 49 hibrida različitih vegetacijskih grupa (FAO 200-600) većine sjemenarskih kuća koje se bave proizvodnjom ili distribucijom kukuruza.

Ostvaren je prosjek prinosa 13.765 kilograma po hektaru s prosjekom vlage od 21,9%. Međutim, tek nakon napravljene kalkulacije proizvodnje moći ćemo konstatirati kolika je ostvarena zarada u proizvodnji kukuruza ove godine.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije