Tone i tone lampaša završit će idućih dana u kantama za smeće i kontejnerima diljem Hrvatske. Točne količine tog otpada nitko ne zna, no prema podacima koje smo prikupili u nekoliko komunalnih tvrtki, radi se tisućama tona.
Zatvorena firma u Glini
Samo će preloški Pre-kom u studenom skupiti oko 20 tona lampaša, dvostruko više nego preostalih jedanaest mjeseci u godini.
– Kamo ćemo s njima? Skupit ćemo ih, očistiti i izbalirati, a onda kreće potraga za najjeftinijim načinom zbrinjavanja. Najjeftinije je zapravo odlaganje na deponij, no mi pokušavamo to riješiti na drukčiji, bolji način – kaže Siniša Radiković, direktor Pre-koma, komunalne tvrtke koju u Ministarstvu zaštite okoliša često ističu kao primjer u postupanju s otpadom, a i potpisnica je međunarodne strategije “Zero Waste”.
Pre-kom je prijašnjih godina lampaše odvozio u jednu tvrtku u Glinu, sve dok nije ostala bez licence, a potom se, čak bez ikakve naknade, odvozio u jednu slovensku tvrtku. No, posrednica u tom poslu ove je godine optužena za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama jer joj je u automobilu i kući u Pleškovcu pronađen kilogram marihuane, tako da je upitan daljnji “izvoz” u Sloveniju.
Pronađe li se nekim čudom tvrtka koja bi bila spremna preuzeti i propisno obraditi lampaše, to bi komunalna poduzeća u vlasništvu gradova i općina stajalo oko 3000 kuna po toni. Jeftinije je platiti od 340 do 500 kuna po toni da ga netko samo zatrpa na odlagalištu.
Odvoz na spaljivanje
– Sve veći problem su stakleni lampaši i oni s baterijom i žaruljicom – ističe Radiković. Lampaši se sastoje od 52 posto parafina, 40 posto polimera i metala. Kućište je od plastike, uglavnom od PVC-a i polipropilena.
U čakovečkom Čakomu kažu da će nakon odvajanja metalnih dijelova lampaše, koji se ubrajaju u neopasan otpad, prešati i balirati. Godinu dana čekat će se drugo rješenje, a ako se ne pronađe, odložit će se jednostavno na deponij u Totovcu pokraj Čakovca, kako je to lani bio slučaj.
Prošle godine skupljeno je 50 tona lampiona, a čak 50 posto pokupi se tijekom studenoga. Jedno od rješenja je i odvoz na spaljivanje u Austriju, u Beč, no i to je odbačeno kao preskupo jer bi trebalo platiti od 150 do 200 eura po toni.
U Hrvatskoj trenutačno nema tzv. oporabitelja, tvrtke koja bi preuzela i zbrinula otpad, kakva je do prije nekoliko godina radila u Glini. Sustav je posložen tako da danas svi plaćaju isto, bez obzira jesu li kupili dvadesetak ili samo dva lampaša.
Rješenje bi, predlažu komunalci, moglo biti uvođenje naknade koja bi se uračunala u cijenu lampaša. Na primjer, prosječni lampaš bi umjesto pet stajao osam kuna, a te tri kune razlike trgovci bi uplaćivali Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji bi potom tim novcem pokrivao troškove zbrinjavanja. No, takvu bi odluku trebalo donijeti na državnoj razini.