Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca je nakon tipskih tvornica za industrijsku reciklažu otpada mehaničkom i biološkom obradom, te proizvodnju RDF goriva, razvila nove inovacije u gospodarenju otpadom, predstavljene na prvoj međunarodnoj tehnološkoj konferenciji za održivo gospodarenje komunalnim otpadom i tzv. kružno gospodarstvo.
Inovativni proizvodi
Komposter bioreaktro za obradu biorazgradivog otpada pomoću bakterija, stvara kompost u roku od osam do deset tjedana, što je, tvrdi direktor i inovator Đuro Horvat, trostruko brže od tehnologija kompostiranja koje se koriste u Austriji i Njemačkoj. Stroj ima ugrađen spremnik za ovlaživanje i obogaćivanje biomase tijekom prvrtanja brazdi.
– Prevrtanjem biorazgradivog otpada u brazdi postižemo aerobni proces truljenja i sprječavamo neugodne mirise – pojašnjava Horvat. Tvrtka je osmislila i stroj za prosijavanje komposta. Za tržište je spremno i vozilo Komunal taxi za odvoz otpada , te vozilo Eko-komunal Tiho koji podiže i prazni kontejnere bez buke, što je prednost u turističkim naseljima.
– Kad se skuplja otpad, nema buke, pa turisti u ranim jutarnjim satimamogu neometano spavati. Sve su to orginalni i inovativni hrvatski proizvodi. Temeljni cilj gospodarenja otpadom je njegova reciklaža i ponovna uporaba. Naša MBO-T tehnologija je revolucija u održivom gospodarenju otpadom i put u kružno gospodarstvo. Takvih tipskih tvornica sagradili smo već 60 – ističe Horvat.
Tvrtka pregovara s partnerima u Kini, Indiji, Egiptu, Južnoafričkoj Republici i još desetak zemalja. U Hrvatskoj se sa Samoborom i Rijekom ugovorena gradnja postrojenja za industrijsku reciklažu predsortiranog i miješanog komunalnog otpada kapaciteta do sedam tona po satu, proizvodnju i baliranje RDF goriva i drugo.
Dr. sc. Viktor Simončič, stručnjak za zaštitu okoliša, ističe da, prema obećanjima koje je dala, Hrvatska do kraja ove godine ne bi smjela odlagati više od milijun tona otpada, a odlaže oko 1,6 milijuna tona. Biološkog otpada pak nastaje oko 800.000 tona, a do kraja godine ne bi smjelo više od 400.000 tona.
Komunalni otpad
Hrvatska ispunjava ciljeve koje je prihvatila, napominje, a to čini samo pet ili šest najrazvijenijih država Europske unije, u kojoj se reciklira samo 40 posto otpada koji nastaje u kućanstvima. Njaveći je problem kako dobiti čiste frakcije pojedinih materijala, i to je najvažniji korak u kružnom gospodarstvu. Tu Tehnix vidi priliku za širenje. Postupanje s komulanim orpadom, smatra Simončič, ne bi smjelo opteretiti domaćinstvo s više od 1,5 posto kućnog budžeta.