Umjesto 36 postojećih igrača opstat će vjerojatno njih četiri ili pet

Liberalizacije je u sektoru kućanstva, na tržištu električnom energiju zaživjela 2012., a na tržištu plina tek tijekom ove godine

Hrvatsko energetsko tržište je liberalizirano od 2008., no činjenica je da je u prethodnom razdoblju postojala pravna regulativa, no ne i tehnički mehanizmi koji bi takvu liberalizaciju omogućili, rečeno je na panelu ‘Domaće tržište plina: Jesmo li spremni za potpunu liberalizaciju’.

‘Mi imamo liberalizirano tržište već osam godina, no činjenica je da je liberalizacija, prvenstveno u sektoru kućanstva, na tržištu električnom energiju zaživjela 2012., a na tržištu plina tijekom ove godine. Mehanizmi koji su stvoreni su dobri i funkcioniraju te su potrošači zaštićeni’, kazao je Nikola Vištica iz nacionalne regulatorne energetske agencije HERA-e.

Liberalizacija tržišta plina, i ukidanje prakse da HEP prodaje Inin plin distributerima po administrativno utvrđenoj cijeni, dovest će do redukcije tržišta i situacije da će umjesto 36 postojećih igrača opstati vjerojatno njih 4-5. Njemački RWE, koji je bio pionir liberalizacije tržišta električne energije, sada je pionir u ulasku na tržište opskrbe plinom kućanstava.

‘Mi smo globalni igrač, kako na tržištu električnom energijom, tako i u segmentu plina. RWE godišnje kupi i distribuira sto puta više plina nego što je ukupna potrošnja Hrvatske. S obzirom na svoju poziciju, imamo mogućnost ispregovarati povoljnije uvjete s dobavljačima plina, a onda te pogodnosti ponuditi i našim kupcima kroz nižu cijenu struje, odnosno plina’, kazao je Miliša.

Dodao je da očekuje puno od potpune liberalizacije tržišta nakon 1. travnja 2017., no isto tako da procjenjuje da neće svi distributeri preživjeti liberalizaciju u situaciji kada im cijena energenta na tržištu neće više biti administrativno uređivana. Od liberalizacije tržišta plina puno očekuju i u vukovarskom PPD-u gdje su za sada orijentirani na tržište plina za poduzeća, no ističu da imaju interesa i kapaciteta za isporuku plina kućanstvima.

‘Mi smo bili jedan od prvih igrača na tržištu plina i uz Inu smo lider u prometu plina. Već smo sada diverzificirali poslovanje kroz podjelu naše grupe na četiri tvrtke i osluškujemo potrebe tržišta te ćemo se biti spremni uključiti na tržište plina za kućanstva’, kazala je Antonija Glavaš iz PPD-a. Ina je jedini hrvatski proizvođač plina, a iz domaćih izvora dobavlja oko 60 posto hrvatskih potreba.

‘Vjerujemo da ćemo i nakon liberalizacije plinskog tržišta ostati vodeći igrač na domaćem tržištu. Zalažemo se za potpunu liberalizaciju cijena’, kazao je Damir Škugor iz Ine. Pojasnio je da se trenutna maloprodajna cijena plina na hrvatskom tržištu kreće na razini od 38 eura za megavat. Istodobno, Ina HEP-u prodaje plin po cijeni od 17 eura, a što znači da na končanu cijenu plina za potrošače više utječu naknade i porezi nego sama cijena sirovog plina.

Iako je, odlukom Vlade, glavni veleprodajni distributer plina hrvatskim opskrbljivačima, HEP ima ambicije i sam uzeti dio maloprodajnog plinskog tržišta. Damir Pećušak iz HEP-Plina pojašnjava da su trenutno nazočni na maloprodajnom tržištu plina za poduzeća na području čitave Hrvatske, a za kućanstva samo na području tri slavonske županije.

U narednom razdoblju planiraju i taj segment poslovanja proširiti na čitavu zemlju. Iako su svjesni da neće biti jedan od lidera na domaćem tržištu, vjeru u opstanak na tržištu i status ozbiljnog igrača imaju u čakovečkom Međimurje plinu. Nenad Hranilović iz te tvrtke ističe da je potpuna liberalizacija tržišta došla malo prerano, jer oni kao i većina drugih distributera imaju obvezujuće ugovore s HEP-om do 1. travnja naredne godine, no da su svejedno spremni.

Ove godine naglo porastao broj kućanstava koja traže promjenu dobavljača

Hrvatsko energetsko tržište velikim je dijelom liberalizirano, a to je u posljednjih godinu dana posebno vidljivo na tržištu opskrbe plinom, kazala je Maja Ivanišević iz HROTE-a u prezentaciji ‘Promjene na tržištu plina’, koju je održala na 4. regionalnoj konferenciji Energy Market Forum.

Ivanišević ističe da je od veljače prošle godine, kad je zaživio specijalizirani softverski alat za promjenu opskrbljivača plinom u HROTE-u, podneseno više od 10.000 zahtjeva za promjenom operatera. Od toga broja je 4200 zahtjeva odobreno dok ih je još 1800 u obradi.

Zanimljivost je da je veliki broj podnositelja zahtjeva naknadno odustao od promjene operatera. Maja Ivanišević naglašava da zakonska regulativa dopušta da svatko promijeni dobavljača, ali i da se vrati na uslugu javne usluge opskrbe plinom ako je nezadovoljan odabranim dobavljačem.

Ističe da je ove godine naglo porastao broj kućanstava koja su zatražila promjenu dobavljača, dok su u prethodnom razdoblju promjenu uglavnom tražile tvrtke. HROTE je također izradio bazu kupaca plina, kao i dobavljača, koja će se stalno ažurirati i biti temelj za urednu regulaciju tržišta.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije