Inspektori Porezne uprave su u sklopu nadzora fiskalizacije od 1. lipnja do 19. srpnja ove godine, obavili 1.259 nadzora te su kod 458 poreznih obveznika utvrdili nepravilnosti odnosno kod njih 36 posto, priopćila je u petak Porezna uprava.
Najčešće utvrđene nepravilnosti odnose se na neizdavanje računa, prekoračenje roka fiskalizacije od 48 sati za dostavu podataka o naplaćenim dobrima ili uslugama, nepolaganje gotovine na žiro račun te višak ili manjak novca u blagajni.
Najveći postotni udjel nadzora s nepravilnostima bio je u Zagrebu, sa 66 posto takvih nadzora, a slijede središnja Hrvatska sa 63 posto i Slavonija i Baranja s 59 posto. Najmanje utvrđenih nepravilnosti bilo je u Istri i Primorju, 17 posto. U Dalmaciji, u kojoj je bilo najviše nadzora (767) nepravilnosti su utvrđene kod 257 ili 33 posto, piše Poslovni.hr.
“S obzirom da i nakon više od tri godine primjene fiskalizacije čak 36 posto poreznih obveznika i dalje ne provodi zakon, Porezna uprava će još intenzivnije nastaviti sa svojim aktivnostima, uz 24-satnu nazočnost na terenu, svakodnevno, na području cijele Republike Hrvatske”, kaže se u priopćenju.
Pritom se podsjeća da sustav fiskalizacije inspektorima omogućava praćenje rada svakog poreznog obveznika u realnom vremenu, kao i praćenje trendova i svih aktivnosti poreznog obveznika koje se odvijaju putem fiskalizacije.
“U cilju bolje učinkovitosti nadzora inspektorima je omogućena i mobilna aplikacija za praćenje izdavanja računa i stanja blagajne istovremeno kod jednog ili više poreznih obveznika, u realnom vremenu, iz neposredne udaljenosti bez posjete poreznom obvezniku. Stoga, zbog naprednog sustava fiskalizacije nije upitno hoće li Porezna uprava otkriti porezne obveznike koji uporno ne poštuju zakon”, kažu u Poreznoj.
Ujedno upozoravaju neuredne porezne obveznike da se nepoštivanjem zakona izlažu visokim kaznama – Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisane su novčane kazne od 10 tisuća do 50 tisuća kuna, dok je neizdavanje računa prema Općem poreznom zakonu među najtežim poreznim prekršajima za koje je propisana novčana kazna od 20 tisuća do 500 tisuća kuna, a obveznicima kod kojih se utvrde nepravilnosti mogu biti izrečene i mjere privremene zabrane rada.
