Provođenje dobre poljoprivredne prakse može smanjiti štete od kukuruzne zlatice
Vjetrovito vrijeme i kiša (približno 30 mm/m² na području Međimurja) s 13. na 14. srpanja 2016. godine ponovno su dokazali da se na većina poljoprivrednih površina ne provodi pravilan PLODORED. Vidljivo je puno parcele gdje je kukuruz polegao, što je većina poljoprivrednih proizvođača povezivalo s vjetrom. Međutim, ukoliko se obavi pregled korijena kukuruza vidljiva su njegova oštećenja koja je uzrokovala ličinka kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera Le Conte).
Kukuruzna zlatica najintenzivnije se širi na području gdje se kukuruz uzgaja u monokulturi. Ovakav slučaj veoma je čest kod poljoprivrednih proizvođača koji se bave stočarskom proizvodnjom i ne posjeduju dovoljno poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane za stoku, pa na oranicama nakon prvog otkosa talijanskog ljulja, siju kukuruz.
Nakon pripreme silaže od kukuruza ponovno siju talijanski ljulj i takvu poljoprivredu praksu prakticiraju već duži niz godina. Najefikasnija mjera borbe protiv ovog štetnika svakako je plodored.
Pravilnom prostornom i vremenskom izmjenom kultura na parceli oduzimamo ličinkama kukuruzne zlatice potrebnu hranu i tako utječemo na smanjenje populacije kukuruzne zlatice. Kukuruzna zlatica ima jednu generaciju godišnje. Jaja kukuruzne zlatice prezimljavaju na nekih 10 cm dubine, a ličinke kukuruzne zlatice oštećuju usjev nakon nicanja tako da se hrane korijenom kukuruza, a vrlo rijetko se hrane korijenjem drugih biljaka.
Pošto ličinke kukuruzne zlatice mogu uništiti veliki dio korijenja, takav korijen biljku ne može održati uspravnom te je vidljiv karakterističan “gušćji vrat”. U slučaju vjetrovitog vremena ili obilnih kiša kukuruz oštećenog korijena polegne kao što je slučaj i danas.
Biljke čiji je korijen jako oštećen često stvaraju sekundarno korijenje koje sprječava polijeganje već povijenih biljaka.
Ličinke zlatice žućkasto-bijele su boje s tamnom glavom. Njihov razvoj u tlu traje 20-40 dana, nakon čega se kukulje u tlu. Odrasle oblike kukuruzne zlatice možemo očekivati krajem mjeseca lipnja i početkom srpnja (ove godine nađen odrasli oblik 30. lipnja). Odrasli oblici kukuruzne zlatice hrane se polenom, izgrizaju svilu, međutim ukoliko kukuruz nije u fazi svilanja i metličanja vidljiva su oštećenja na listu ili kasnije na klipu gdje se hrani zrnom. Sva ova oštećenja uzrokuju nepravilnu oplodnju te u konačnici smanjenje prinosa.
Odrasli oblici kukuruzne zlatice su polifagi te se prehranjuju, osim na kukuruzu, na nekim vrstama iz porodica trava (Poaceae), štirovki (Amaranthaceae), lobodnjača (Chenopodiaceae), glavočika (Asteraceae), tikvenjača (Cucurbitaceae), mahunarki (Fabaceae), sljezovki (Malvaceae), zijelalica (Schropulariaceae) i pomočnica (Solanaceae).
Pošto se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uzgajaju najveće površine pod uljnom tikvom (por. Cucurbitaceae) potrebno je izbjegavati uzgoj kukuruza i uljne tikve u užem plodoredu na istoj parceli.
Veoma često poljoprivredni proizvođači ne mogu prepoznati razliku između odrasle žitnog balca-leme (Qualema melanopus L.) i odraslog oblika kukuruzne zlatice i šteta koje prouzrokuju na listu kukuruza jer se pojavljuju istovremeno (kraj lipnja, početak svibnja).
Najefikasnija mjera borbe protiv kukuruzne zlatice je PLODORED, međutim ukoliko je odluka ponovne sjetve ili sjetve kukuruza svake druge godine na istoj parceli potrebno je prilikom sjetve u redove primijeniti zemljišni insekticid kako bi izbjegli ekonomske štete.
