Je li prvo naftno polje u svijetu bilo upravo u Peklenici, kako piše na ploči u spomen – parku u tom međimurskom selu, ili u Pesylvaniji, kako navodi stručna literatura, mještanima nije odveć važno. U turizmu je važno prodati priču, pa makar ona bila i klimavim nogama.
U spomen – parku u Peklenici, koja je ime dobila po peklu, lokalnom nazivu za naftu, tvrde da je upravo tu 1856. pokraj potoka Brodec iskopana rupa duboka četiri metara iz koje se vadilo ‘crno zlato’ , i to bez crpki. Nafta je tu ‘samonikla’, sama izlazi na površinu koju samo treba malo zgrepsti.
Bilo je to vrijeme grofa Feštetića, kad se živjelo od poljoprivrede, a nafta koja se iz zemljine utrobe vadila kantama, koristila se za podmazivanje drvenih kotača na kolima i alata, a uskoro i za proizvodnju petroleja. Iznad rupa nikle su i prve trojke, mali drveni tornjevi koji su mještanima pomagali u vađenju.
– Bilo je to prije nego što se nafta organizirano vadila u SAD-u. Danas je to turistički adut koji želimo podići na još višu tazinu, pa smo se s partnerima iz mađarskog Bazakerettyja kandidirali za novac iz fonda Interreg III. Vjerujem da ćemo 450.000 kuna uložiti u uređenje spomen – parka, postavljanje još dvije do tri trojke i parkirališta za autobuse za autobuse – kaže Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, u sklopu kojeg je Peklenica, selo s oko 1200 stanovnika.
Selo Bazakeretty u županiji Zala kolijevka je naftne industrije u Mađarskoj, što je i poveznica s Peklenicom, koju je kao ležište nafte prva prepoznala Austro – Ugarska. Nizale su se države i kompanije, a organizirano vađenje nafte za industriju okončano je 50-ih godina prošlog stoljeća.
Danas na zlatno doba naftaštva podsjeća spomen – park s oknom u kojem se može vidjeti nafta i podignuta trojka. Grad je turističko oživljavanje Peklenice počeo prije šest godina, no posao nije završen. Osmišljen je jednodnevni izlet nazvan “rudarsko – murska šetnja” koji pokriva i Peklenicu.
– Ponudili smo školama diljem Hrvatske paket po cijeni 65 kuna. Cilj nam je da što više autobusa s turistima stiže u naš grad, koji je najpoznatiji po rudarstvu, u koje se ubraja i nafta, te po rijeci Muri – ističe Srpak. Mještanin Josip Murković, koji je desetak godina proučavao povijest vađenja nafte, kaže da je, iako nema službene potvrde da je riječ o najstarijem naftnom polju na svijet, riječ o velikom turističkom potencijalom.
– Trebalo bi dodijeliti stipendije za dvoje ili troje studenata koji bi kao temu diplomskog rada izabrali povijest nafte u Peklenici. Ima tu još dosta toga za proučavanje – kaže. Stariji mještani s kojima smo razgovarali sjećaju se da je nafta samo izvirala iz zemlje, no danas je eksploatacija neisplativa. – Mogla bi se jedino turistima prodavati u bočicama kao suvenir.
