Porezna uprava poziva: Djeci koja štede – povrat poreza

Među 700 tisuća građana koji će ove godine dobiti oko milijardu kuna povrata poreza prvi put će se naći i veći broj djece. Radi se o djeci na koju su roditelji ili njihovi skrbnici otvorili štedne račune u banci, pa su i oni od prošle godine postali obveznici poreza na kamate od štednje.

Porezna uprava poziva

Hrvatska je, među zadnjima u Europi, počela oporezivati kamate na štednju jedinstvenom stopom poreza od 12 posto uvećanom uz pripadajući prirez. U tom prvom valu nitko od štediša nije oslobođen plaćanja poreza na kamate, no temeljem ostalih propisa iz sustava oporezivanja dohotka, djeci se taj novac kasnije vraća.

Porezna je uprava pozvala roditelje ili staratelje djece kojima je naplaćen porez na štednju da što prije dođu u svoju poreznu ispostavu s izvodom iz matične knjige rođenih za dijete i brojem računa u banci na koji će im sjesti povrat preplaćenog poreza. Za djecu koja nemaju račun u banci alternativno se dostavlja račun roditelja ili skrbnika.

Ovo je prva godina u kojoj građani više nisu bili dužni podnositi godišnje prijave poreza na dohodak, ali poreznici će, na osnovi njima dostupnih podataka, sami pročešljati sva primanja građana i sravniti obveze prema državi. Očekuje se da će do kraja lipnja na kućne adrese stići privremena rješenja za oko 700 tisuća građana za koje poreznici utvrde da su preplatili porez ili pak da su ostali dužni državi.

Prvi povrati preplaćenog poreza mogu se očekivati tek od mjeseca kolovoza, a roditelji su pozvani da ranije dostave tražene podatke kako se tijekom ljeta ne bi stvarale gužve. Djeci se, objašnjava porezna savjetnica RRIF-a Lucija Jarža Turković, porez na kamate vraća jer su djeca samostalni porezni obveznici pa i njima pripada pravo na korištenje neoporezive olakšice do propisane svote. Kod djece taj dohodak mogu činiti zarade preko servisa ili već spomenute kamate na štednju, ili zarada od vlasničkih udjela.

Pada štednja u bankama

Štednja se, primjerice, tretira kao dohodak od kapitala. Zakon kaže da djeca mogu biti osobna olakšica roditelja ili staratelja sve dok njihovi prihodi, uključujući i stipendije, ne prelaze pet osobnih odbitaka – trenutačno je to 13.000 kuna godišnje. Utvrdi li se, na primjer, da je neko dijete lani dobilo 13 tisuća kuna od kamata na štednju, roditelj će ga morati maknuti sa svoje porezne kartice kao olakšicu.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, tri četvrtine oročene štednje u bankama drži 150 tisuća hrvatskih građana. Ne zan se koliko je među njima djece. Oko 22 tisuće hrvatskih građana ima više od milijun kuna štednje u domaćim bankama, oko 44 tisuće građana uštedjelo je između pola milijuna i milijun kuna, a daljnih 273 tisuće u prosjeku raspolaže s 223 tisuće kuna štednje. Ipak, velika većina hrvatskih štediša – njih 2,7 milijuna od ukupno tri milijuna – na računima ima manje od 10 tisuća kuna, u prosjeku 9739 kuna.

Po zadnjim podacima, depoziti stanovništva u godinu dana pali su za 2,5 milijardi kuna i iznose 165 milijardi kuna. Osim zbog poreza štednja je izgubila na atraktivnosti i zbog nižih kamata koje su se spustile na povijesni minimum pa su i za dulja oročenja pale ispod jedan posto.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije