Iz Vlade su najavili da će pozitivno odgovoriti na preporuke Europske komisije vezane uz mirovinski sustav. Zakon bi se trebao mijenjati u tri smjera, prvi je da će se povećati dobna granica za odlazak u prijevremenu mirovinu prvo na 62, a onda na 64 godine, odnosno skratiti razdoblje ranog odlaska u mirovinu sa pet na najviše tri godine. Drugi je smjer raniji prelazak na radni vijek od 67 godina jer po sadašnjem zakonu postupno povećanje radnog vijeka sa 65 na 67 godina treba početi 2031. i završiti 2038. godine.
Ženama oštriji prijelaz
Komisija je od Milanovićeve Vlade tražila da se prelazak provede između 2020. i 2030. godine, no ona to nije prihvatila kako se ne bi dodatno pogoršala pozicija dijela žena na tržištu rada. Mi se sad već nalazimo u prijelaznom razdoblju povećanja radnog vijeka za žene na 65 godina. Ono se provodi tako da svake godine žene moraju raditi tri mjeseca dulje dok se ne izjednače s muškarcima, što će se dogoditi 2030. godine. Ako bi se radni vijek počeo postupno povećavati na 67 godina već od 2020., tada bi se u tom desetogodišnjem razdoblju radni vijek žena svake godine povećao za šest mjeseci.
Osim dizanja praga za starosnu mirovinu, očekuje se povećanje novčane penalizacije za raniji kao i stimulacije za kasniji odlazak u mirovinu. Prema važećem zakonu, Hrvatima se mirovina trajno smanjuje 1,2 do 4,2 posto po godini ranijeg umirovljenja, po principu što je više staža i smanjenje je niže. Slovenija ima čak i niži postotak umanjenja od Hrvatske (od 1,2 do 3,6 posto), dok se u ostalim zemljama smanjenje mirovina kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. Sindikalac Krešimir Sever odmah je negodovao te upozorio premijera da radnici ne odlaze u prijevremene mirovine svojom voljom nego zato što ostaju bez posla. Lani je u prijevremenu mirovinu otišlo oko 12 tisuća radnika koji su za 36 godina staža dobili 2200 kuna mirovine. Penalizacija im je smanjila mirovine za približno 500 kuna.
Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav, kaže da, iako neugodne, najavljene promjene imaju opravdanje iz dva razloga. Prvi je povezan s olakšanjem financijskog stanja cijelog mirovinskog sustava jer se usporava rast izdataka za mirovine. Budu li ljudi dulje radili, uplaćivat će više doprinosa pa će im i mirovine biti veće.
– To nije umjetan porast, on je zarađen duljim radom, ali je učinak da će mirovina biti veća, što sigurno svi želimo – ističe Nestić. Dulji radni vijek neće biti problem za ljude koji su zdravi i imaju posao, no problemi će se pojaviti kod ljudi koji ostanu bez posla i ikakvih primanja. Moguće je također da će postrožavanje uvjeta povećati broj invalidskih mirovina.
– Odlasci u invalidske mirovine neće biti raširena pojava. Sve je manje fizički snažno zahtjevnih poslova koji ubrzano oštećuju organizam i koji se ne mogu obavljati u zrelijoj dobi. U suvremeno doba dolazi do produljivanja životnog vijeka stanovništva, pa i vijeka takozvanog “zdravog života”, pa se rizici invaliditeta pomiču u stariju dob – kaže Nestić.
Dulje na budžetu
Penalizacija ima i svoju ekonomsku logiku. Ona je zapravo korekcija za očekivani broj godina korištenja mirovina. Osoba koja odlazi u mirovinu sa 60 godina može očekivati da će pet godina dulje primati mirovinu od osobe koja odlazi sa 65 godina.
– Obje osobe imaju isto očekivano trajanje života i zato bi mjesečna mirovina za osobe koje ranije odlaze u mirovinu trebala biti niža od mirovine osobe koja odlazi u mirovinu kasnije. Iz istog razloga treba uvećati iznose mirovina za one koji odlaze u mirovinu kasnije od zakonski određene dobi – ističe Nestić i podsjeća da sadašnji zakon kombinira kriterije staža i dobi te prediviđa, u usporedbi s drugim zemljama i aktuarskim izračunima, relativno niske faktore umanjenja u slučaju ranijeg umirovljenja, ali i niske faktore uvećanja u slučaju kasnijeg odlaska u mirovinu. Bivši ministar rada Mirando Mrsić pri izmjeni je išao na ruku ljudima koji imaju puno staža, a njegova bi nasljednica Nada Šikić svoj zakonski prijedlog trebala objaviti za par mjeseci.
