– U teškim uvjetima poslovanja, u uvjetima sad već dugotrajne teške recesije i stalne neizvjesnosti u poslovanju broj obrtnika u Međimurju se tijekom 2015. godine i dalje smanjivao. Tijekom prošle godine ukupni broj obrta se smanjio, ali je to smanjenje najmanje u posljednjih 5 godina. Ukupan broj obrtničkih radiona tijekom 2015. godine smanjen je za 39 pa smo krajem godine imali 1.219 aktivnih obrta i 11 u privremenoj obustavi ili ukupno 1.230. Godinu dana ranije bilo je 1.256 aktivnih obrta i 13 u privremenoj odjavi ili ukupno 1.269 – konstatirao je u ponedjeljak 7. ožujka Boris Lukovnjak, predsjednik Obrtničke komore MŽ-e, na 4. sjednici Skupštine Obrtničke komore Međimurske županije.
Dodao je kako je to smanjenje ukupnog broja obrta za 3% (2011. godine 3,5%, 2012. 5,6%, 2013. 8,4%, 2014. 6%), dok se ranijih godina (do 2009.) to kretalo od 1-2%. Najviše obrta ima registriranu građevinsku djelatnost, a iza toga slijede trgovina na malo, ostale uslužne djelatnosti frizeri, cvjećari, kozmetičari i slično, ugostitelji i prijevoznici. Među proizvođačima kojih ima 381 najviše je onih metalske djelatnosti, a zatim slijede tekstilci, proizvodnja od drva te proizvodnja hrane i pića.
Gledano po gradovima i općinama, najviše obrtnika ima Grad Čakovec, a odmah iza njega je Općina Nedelišće. Tijekom 2015. godine šest je općina povećalo broj obrtnika, od toga 5 neznatno, po jednog Domašinec, Donji Vidovec, Gornji Mihaljevec, Podturen i Šenkovec, a najveći je napredak je u Općini Selnica gdje je broj obrtnika povećan s 19 na 22 ili 15,78%, Grad Čakovec i još 3 općine, Belica, Donji Kraljevec i Sveti Juraj na Bregu su uspjeli zadržati isti broj obrtnika, a kod ostalih gradova i općina broj obrtnika je u padu – dodao je predsjednik i naglasio i opetovano ponovio mnoge konstatacije i primjedbe iz ranijih godina, što nije dobro, i pokazuje da se dosadašnja Vlada i njezina ministarstva nisu posebno bavila temeljitim rješavanjem obrtničkih pitanja.
Lukovnjak je istaknuo kako je minula godina bila izborna. Vezano uz izbore treba reći da je došlo do značajnih promjena u tijelima Komore. Prije svega Komora je nakon 12 godina dobila novog predsjednika, Borisa Lukovnjaka, frizera iz Čakovca. U novom Upravnom odboru od 9 članova 5 je novih, a u Skupštini od 29 članova 15 je novih. Sve to govori o uključivanju novih i mlađih obrtnika/-ca u tijela Komore što je sigurno za pozdraviti.
Na naš upit, koliko je bila financijski “teška” minula godina, Lukovnjak je rekao: – Jako loša jer nam je prošli ministar totalno “skresao” članarinu pa radimo s jako niskim proračunom, a na upit, očekuju li bolje dane dolaskom novog ministra on je odgovorio:- Što se tiče financijskog, ne možemo previše očekivati jer je on već najavio manjak novaca u svome resoru jer je našao dugove koje treba poplatiti pa ćemo dalje vidjeti.
Imate li pozitivna očekivanja od novog ministra? – Pa naravno, pošto je naš čovjek više će gledati za nas – rekao je kratko. A o tome kako gleda i kako će gledati na međimurske obrtnike govorio je iscrpno, slikovito, jasno i s puno optimizma Darko Horvat, ministar Ministarstva poduzetništva i obrta RH, koji je nazočio jednom dijelu skupa. Sam njegov nastup pozdravljen je srdačnim pljeskom nazočnih, a koji je zacijelo bio iskren jer je gospodin Horvat bio izravan s konkretnim prijedlozima koji će voditi boljem obrtničkom sutra upravo zato jer je odgovorio na svako postavljeno pitanje, a njih je bilo prilično, a iz odgovora se je vidjela konkretnost.
Najilustrativnije za to govori jedan segment njegova obraćanja obrtnicima kada je rekao kako ne voli izvješća poput “gdje smo bili, što smo radili”. – To je za mene povijest – bio je izravan kazavši kako je na red došla revitalizacija obrtništva na način: – S obzirom da nema sinergije između vas i nas probleme ćete staviti na papir i kroz Komoru ćete ih dostaviti ministarstvu. Počet ćemo raditi po novim pravilima, nije sve bajkovito, a niti crno. Naša vrata su vam u Zagrebu uvijek otvorena – poručio je i dodao:
– Niste od mene čuli kritike na rad moga prethodnika i nijednom nisam rekao kako prošla Vlada nije ništa učinila, je učinila je, a na nama je da uz neke pozitivne izmjene i dopune njihovoga rada krenemo dalje. A krenuti moramo, jer ako ćemo dogodine govoriti o istim stvarima nismo napravili ništa. Niti sam prvi, niti zadnji puta, ali ne mogu svaki puta biti, s vama, no spreman sam probleme micati na način da obrtnik može sa zadovoljstvom raditi svoj posao uz uvažavanje svih vaših suvislih prijedloga.
Na novinarski upit, koje su boljke, a koje su dobre strne u obrtništvu Horvat je odgovorio: – U zadnjih mjesec dana kontinuirano radimo na tri stvari. Konstruiramo državni proračun u kojem će naše ministarstvo imati limite unutar kojih se moramo uklopiti, a da bi u konačnici godinu završili na onoj razini koju od na Europska komisija traži, a to je visina deficita ispod 3%. Sva ministarstva, pa i naše, dat će svoj doprinos da se ti limiti oforme na takav način.
S druge strane, radimo intenzivno na prilagođavanju natječaja koji su raspisani, i koji traju do 2020. godine, prvenstveno i na onim koje ćemo raspisivati tijekom ove godine, a da osposobimo obrtnike i da prilagodimo te mjere koje ćemo kao parametre tražiti od naših obrtnika budu usuglašeni na način da obrtnici mogu aplicirati na sva ona sredstva koja u sklopu državnoga proračuna planiramo dati u zajedničku blagajnu Europske komisije.
Negdje oko 500 milijuna kuna ove će godine biti transferirano iz nacionalnog proračuna u tu zajedničku blagajnu. Kroz strukturne fondove, želja nam je da stvorimo takve uvjete, i u hrvatskom obrtništvu i u segmentu poduzetništva, oni malih i srednjih, tako da nam ta trgovačka društva i obrtnici mogu zadovoljiti sve te parametre i obrtnici se pojave uz svoje konzultante s aplikacijama na ta sredstva -rekao je Horvat.
