Čakovečki plac: Protuletje nam dohaja ves svet mu se veseli…

>> Čakovečki plac: Protuletje nam dohaja ves svet mu se veseli…

Dragi naši čitatelji vjerujem da je i ovo kišno vrijeme i vas uspavalo, to se i vidi na našem Čakovečkom placu. Ali naši vrijedni proizvođači domaćih proizvoda bake, mamice i ostali, dalje su tu za nas i nude vam prave proljetne namirnice (matovilac, špinat, rotkvicu, mladi luk, blitvu…). Za ovaj tmuran kišni tjedan izdvajamo slijedeće namirnice:

Matovilac je biljka livadne flore i koristi se kao svježa salata zimi i u rano proljeće. Kao nisko energetska namirnica ima prednost za kontrolu pretilosti, ali djeluje i umirujuće na živce, vjerojatno zbog sadržaja valerijanske kiseline. Postoje dva oblika: “velik” ili “širokolisni” te tamniji, kompaktniji “zeleni” tip koji je popularan u zapadnoj Europi, ali manje plodan.

Dvogodišnja je biljka, razmjerno kratke vegetacije (8 – 10 mjeseci od sjetve do fiziološke zrelosti), ali može se uzgajati i kao jednogodišnja kultura. Listovi su ovalni, glatkog ruba i s vrlo sitnim dlačicama. Mi ju često koristimo kao salatu, a može i sa kuhanim jajima te crnim bundevinim uljem.

Špinat je jednogodišnja biljka s tamnozelenim nazubljenim ili glatkim listovima. Spada u zeleno lisnato povrće. Špinat je namirnica bogata vodom, željezom te i ima nisku energetsku vrijednost (61 kJ na 100 g špinata) i lako je probavljiva. U špinatu nalazimo 2,2% bjelančevina, 3,9% ugljikohidrata i 0,3% masti. Špinat usitnite i poslužite kao prilog uz dodatak maslaca ili ga koristite fino usitnjenog za pripremu umaka i juha. Možete ga začiniti solju, paprom, češnjakom, dodati mu slaninu, ili popečene kockice kruha.

Nasjeckani kuhani špinat izvrsno se slaže i s bešamel umakom ukoliko želimo dobiti špinat a la creme. Možete ga dodati u omlet s jajima. Dobro se kombinira i s mesom (osobito kao dio nadjeva), ribama, korjenastim povrćem i mahunarkama. Također se koristi kod pripreme različitih vrsta svježe tjestenine – rezanaca, lazanja i njoka. Svježi mladi špinat možete koristiti na salatu uz začine, maslinovo ulje i limunov sok.

Rotkvica je vitaminska bomba. Udo ili reod na saksonskom, znače krv ili obojiti crvenim, a otud potječe naziv ove povrtne biljke, definiran bojom njena korijena. Rotkvice rastu u vezicama zajedno s lišćem, a uz povrtnicu ili crnu rotkvu, pripadaju istoj botaničkoj porodici kao i repa, koraba i kolerabica. Rotkvica spada u rijetke biljke koje nakon 20-30 dana sijanja daju vrlo jedar, sočan i hrustav korijen, ukusnog, pomalo reskog okusa. Ovo popularno proljetno povrće ima malo kalorija, ali je zato puno okusa i hrskave strukture.

Izvrstan su izvor vitamina C i zadovoljavaju 31,25% preporučenih dnevnih potreba, a ostalih minerala i vitamina ima u tragovima. Vitamin C pomaže u formiranju kolagena, pomaže u apsorpciji željeza iz biljaka, održava desni zdravima, ubrzava zacjeljivanje rana, poboljšava imunološki sustav, sudjeluje u sintezi neurotransmitera u mozgu.

Blitva je lisnato zeleno povrće s debelom i hrskavom stabljikom. Ovisno o podvrsti, listovi blitve mogu biti glatki ili valoviti sa svjetlije obojenim žilicama koje prolaze kroz listove. S obzirom da blitva spada u istu porodicu zajedno sa špinatom i ciklom, dijeli i iste okuse. Ima gorčinu listova cikle i blagi slankasti okus listova špinata. Blitva sadrži raznolike minerale, od vitamina u nešto manjim količinama. Blitva je i izvrstan prilog uz meso i perad.

Mladi luk osim što je ukusan i nezamjenjiv u puno jela, važan je za zdravlje organizma. Količina vode u mladom luku može biti i do 90 posto. To znači da ima manje ugljikohidrata pa ga slobodno možete grickati kao jabuku ako ga volite samog.Također je bogat vitaminima i mineralima. Sadrži veliku količinu vitamina C, ali vitamine grupe B, vitamin E i provitamin A.

Ako ga jedemo kuhanog, osjetit ćemo korist mladog luka zbog vlakana, što je bitno za dobru probavu. Odličan je za zdravlje srca jer sprječava naslage plaka, odnosno stvaranje ugrušaka, te čuva od začepljenja krvnih žila i tromboze. Mladi luk pomoći će i osobama koje imaju problema sa šećerom u krvi zahvaljujući hipoglikemijskom djelovanju.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije