Čelništvo HRT-a traži povećanje pristojbe: ’80 kuna nam nije dosta, plaće su kod nas ispodprosječne’
Čelništvo Hrvatske radiotelevizije tražit će od zakonodavca
promjenu zakonskih okvira ne bi li se povećala RTV pristojba i
nakon deset godina postojanosti bila viša od 80 kuna, piše
Novi list.
Iskristaliziralo se to jučer na sjednici Programskog vijeća
HRT-a, potrebu da se povisi pristojba natuknuo je pa elaborirao
glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb, a podršku
tome redom su dali i članovi Programskog vijeća pa i oni koji
nisu uvjereni da će politika tome dati zeleno svjetlo. Jer,
podsjetiti valja kako o visini pristojbe, koja u nas »kači«
gotovo sve ljudstvo s pravom glasa, odlučuju zastupnici Hrvatskog
sabora.
Kud kani HRT-ovo čelništvo otkrilo se za izvješća o poslovanju
HRT-a u 2021. godini. Šveb je najprije kazao kako je 2021. bila
pandemijska godina te za HRT posebno zanimljiva s obzirom na
promjenu vodstva.
– Usprkos teškom periodu HRT je uspio održati stabilnost prihoda
od pristojbe kao temeljnog izvora financiranja javne djelatnosti
HRT-a, a koja je zadržana već desetu godinu za redom na visini od
80 kuna, rekao je Šveb.
Kazao je on da je rezultat poslovanja u 2021. pozitivan i iznosi
27,5 milijuna kuna dobiti. HRT je ostvario 62 milijuna kuna
gubitka od javne djelatnosti i 90 milijuna kuna dobitka od
komercijalne djelatnosti. Za potrebe financiranja novih
investicijskih projekata HRT se u studenom zadužio za još 80
milijuna kuna. Zaduženje prema bankama zadnjim danom prošle
godine iznosi 250 milijuna kuna, kao i godinu dana prije.
– Likvidnost HRT-a tijekom 2021. godine nije narušena, a svoje
obaveze HRT redovito podmiruje, reče Šveb, prije nego ga je
Lidija Gašparović zamolila da prozbori koju o
skoro godinu dana otkada je na čelu HRT-a.
Vlaho Bogišić smatra da je jasno da
financiranje javne potrebe HRT-a nije moguće onim dijelom
pristojbe koji pripada poslovanju HRT-u. Podsjetio je da se iz
pristojbe financira i štošta drugo, od primjerice
kinematografije, do pluralizma medija.
– Bez rebalansa pretplate predviđam da će biti jako teško
održavati sustav, osim bitnom komercijalizacijom. HRT se neće
moći održati bez povećanja pristojbe. Potrebno je objasniti
ljudima gdje taj novac od pristojbe ide, objasniti koliki je tu
dio kolača naše kuće i taj dio kolača značajno podići, istaknuo
je Bogišić.
Složili su se vijećnici i da su plaće na HRT-u ispodprosječne, a
Dean Šoša u tom je kontekstu spomenuo i grijehe
prošlih struktura.
– Prošla uprava je propustila u godinama pozitivnih ekonomskih
tokova podići plaće djelatnicima HRT-a barem do razina nekakvih
NKV konobara, ako ne i šefova sala u manjim mjestima na Jadranu.
To je strašna stvar koja je napravljena i koju idućih pet
menadžmenta neće ispraviti, pogotovo što je izgubljena i
relevantnost zbog čega smo u poziciji da se bojimo mi njih a ne
oni nas. Zbog toga će vjerojatno biti strašno teško i nemoguće
podići ikada pretplatu i provesti neko ozbiljno restrukturiranje,
zaključio je Šoša.
Čelništvo HRT-a tražit će, dakle, načine da se pristojba povisi,
samo tko je junak u ovoj zemlji da to amenuje, pa još u doba
svjetske krize!? Izborna godina tek je ona 2024., možda se čudo i
desi, piše Novi list.