Međimurje je iznjedrilo mnoge uspješne ličnosti, od kompozitora Josipa Štolcera-Slavenskog pa sve do brojnih liječnika, profesora, inženjera, znanstvenika, ekonomista, novinara i umjetnika na koje Međimurci mogu biti ponosni. Mnogi od njih u svijet su se uputili iz Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, po mnogima najbolje međimurske srednje škole i jedne od najboljih u Hrvatskoj. Kamo ih je životni put odnio, čime se danas bave te kako vide svoju budućnost i profesionalni razvoj, otkrivat ćemo svakog tjedna.
Jura Vidović (28) iz Čakovca je magistar ekonomije koji trenutno živi i radi u Zagrebu u jednoj od vodećih banaka na hrvatskome tržištu u Sektoru upravljanja rizicima na poziciji specijalista za upravljanje portfeljem. Njegov je radni dan dupkom popunjen, a sastoji se od analiza stanja i kretanja u portfelju, što podrazumijeva izvještavanje upravljačkih struktura, rad s bazama podataka, izradu analiza i projekcija te sudjelovanje u izradi dugoročne strategije.
Druga skupina nejgovih zadataka obuhvaća praćenje i implementaciju novih regulatornih propisa, bilo od strane hrvatskog ili europskih regulatora.
Tijekom pohađanja Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu Jura je namjerevao upisati arhitekturu, no shvatio je da je ekonomija ipak pravi izbor za njega.
– U čakovečkoj se Gimnaziji mladi ljudi susreću s ogromnom količinom znanja i energije vrlo širokog spektra i tijekom te četiri godine u glavi svakog učenika promijeni se mnogo toga. Dugo sam razmišljao o studiju arhitekture i čak imao rezerviranu temu maturalnog rada iz područja likovne umjetnosti, no na polovici četvrtog razreda shvatio sam da samog sebe vidim više kao ekonomista nego arhitekta. Tako sam se odlučio za ekonomiju i promijenio temu maturalnog rada – objašnjava Jura.
Njegov maturalni rad iz Geografije o multinacionalnim kompanijama proglašen je najboljim maturalnim radom u Hrvatskoj iz tog područja, što je Juri bio znak da je donio dobru odluku o upisu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom studija je odlučio da ne želi ići linijom manjeg otpora i učiti tek za prolaz na ispitima, nego da želi uzeti sve što mu studij može pružiti.
Izborne predmete i istraživačke radove birao je na način da stekne što više znanja koje mu kasnije može poslužiti, istraživao literaturu i uvijek se zanimao za aktualne ekonomske probleme.
– Za temu svog diplomskog rada odabrao sam islandsku financijsku krizu, a obraditi tu temu je bio vrlo zahtjevan zadatak, s obzirom da se sama kulminacija krize zbila svega godinu dana prije nego sam pisao o tome pa literature nije bilo previše, a posljedice nisu bile do kraja jasne. Međutim, kako sam samo studiranje i diplomski rad shvaćao više kao istraživanje, a manje kao obično kombiniranje razne literature, uspješno sam diplomirao – govori Jura.
Njegov istraživački pristup studiju pokazao se kao dobitna kombinacija već na prvome razgovoru za posao, ujedno i njegovom za sada posljednjem:
– Diplomirao sam 2010., a kako nije bilo gotovo nikakve potražnje za mojom strukom, posebno ne za pripravnicima bez ikakvog iskustva, javljao sam se i na one natječaje za koje nisam zadovoljavao uvjete u smislu radnog iskustva. Jedan od njih bio je i posao u banci za koji se tražilo minimalno tri godine radnog iskustva.
Zadovoljio sam na inicijalnom testiranju te sam pozvan na razgovor na kojem mi je objašnjeno da zbog nedostatka staža ne konkuriram za radno mjesto na koje sam se javio, ali da će se uskoro otvoriti još jedno za koje bih mogao konkurirati. Govorio sam uglavnom o svom diplomskom radu, usko vezanom uz bankarstvo, pa su moji sadašnji nadređeni u meni prepoznali ambicioznu osobu, željnu istraživanja, učenja i daljnjeg razvoja te mi odlučili pružiti priliku.
Već tijekom svoje prve godine rada u banci Jura je predložen za sudjelovanje u programu edukacije mladih, talentiranih pripravnika ekonomista. Program se godišnje provodi za tridesetak sudionika iz cijele Europe te je mješavina praktičnog iskustva, teorijskog znanja i osobnog razvoja. Teorijski dio provodi se u suradnji sa Sveučilištem u Beču putem poslijediplomskog tečaja “Applied Bank Management” koji podrazumijeva računovodstvo, upravljanje rizicima i korporativne financije.
– U sklopu programa proveo sam godinu dana učeći, polažući testove i radeći u stalnim rotacijama kako u Hrvatskoj, u raznim odjelima unutar banke, tako i u Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Španjolskoj. Time sam stekao ogromno znanje vezano za posao, ali i brojna poznanstva, komunikacijske, prezentacijske i ostale vještine vezane za osoban razvoj te iskustvo rada u drugim zemljama i drukčijim sredinama – objašnjava Jura.
S obzirom da je Jura financijski stručnjak, prijatelji i poznanci često ga pitaju za savjet o svojim financijama, no Jura napominje da nema jedinstvenog odgovora koji je primjenjiv svima. Ipak, svakome tko razmišlja o ulaganju savjetuje da dobro razmisli, upozna se s proizvodom te rizicima koje on nosi.
Danas smo svjedoci sve većeg odljeva mladih, posebno visokoobrazovanih ljudi, u inozemstvo za boljim poslovnim prilikama, no Jura smatra da to nije nužno najbolji izbor:
– Imao sam prilike otići u inozemstvo, ali ta opcija za mene nikad nije bila uistinu izgledna. Smatram da u Hrvatskoj postoje prilike, ali moramo si ih i sami stvoriti te svi zajedno postati pozitivniji i aktivniji. Dakako, odlazak u inozemstvo radi obrazovanja, turističkog putovanja ili kraćih poslovnih obaveza smatram apsolutno pozitivnim i nužnim jer je vrlo važno doživjeti druge kulture i običaje. Međutim, trajno otići u inozemstvo za mene znači prestati se boriti. Kako će nam ovdje biti bolje ako svi odemo?
Ekonomiju, svoju struku, opisuje kao dinamičnu znanost s vidljivim posljedicama na svakodnevni život ljudi u kojoj se potrebno svakodnevno informirati, izazivati samoga sebe, postavljati si pitanja, razmišljati i tražiti odgovore. Mladim budućim ekonomistima Jura poručuje da se ne boje prilika niti da čekaju da ih one pogode, već da ih aktivno traže i budu spremni iskoristiti ih.
Jura u budućnosti želi ostvariti svoje ambicije, a to znači nastaviti puno raditi, davati najbolje od sebe u svemu što radi te svakodnevno napredovati.
– Smatram da se pošten i marljiv rad prepoznaje i nagrađuje, a moje dosadašnje iskustvo i iskustva ljudi koji me okružuju to i potvrđuju – završava Jura.
