U Centru za mlade Grada Varaždina održana je tribina ‘Stvaranje javnih prostora po mjeri građana’, a također je otvorena i izložba ‘Izgradi platformu’, na kojoj se s više strana pristupilo fenomenu javnih prostora i načinima njihove upotrebe.
Sudionici tribine bili su Zrinka Šajn iz Centra za mlade Grada Varaždina, Hrvoje Selec iz Vanime, Mario Jankovič sa Sveučilišta Sjever, Teo Patričević iz čakovečke ACT Grupe, gosti iz Splita, Dinko Peračić i Miranda Veljačić, koji su članovi Platforme 9,81, Maja Kireta iz Društva arhitekata Varaždin i Raymond Rojnik iz Koncertnog ureda Varaždin.
Na žalost sudionika i organizatora, nitko iz Grada Varaždina nije se odazvao tribini.
Tribina se održala u Centru za mlade 17. srpnja.
Centar za mlade
Uvodna riječ pripala je Zrinki Šajn koja je ukratko iznijela povijest Centra za mlade iz Varaždina.
– Željeli smo osnovati Centar i vidjeti kako će reagirati mladi. Prostor nam je ustupio Grad, a prije toga ovaj prostor nije korišten ni za što – kazala je na početku Zrinka.
Istaknula je mogućnost da jednog dana postanu društveni centar.
– Ono što moramo činiti jest kontinuiran rad na razvoju madih i zajednice, prostor koji nam je ustupljen moramo koristiti i za osobni napredak, ali i za napredak zajednice – dodala je.
Cilj za budućnost jest osnivanje Udruge saveza mladih i za mlade kojom bi se mladima omogućilo da postanu aktivniji u društvu.
Nekomercijalna kina
Hrvoje Selec govorio je o Vanimi i njezinom primarnom cilju, razvoju filma, dakle audio-vizualne kulture, što u Varaždinu čine samo Vanima i Udruga Trash.
– Mi smo dobili na upotrebu bivše Kino Gaj, sad Kino Galerija, i sredili smo ga koliko smo kao volonteri mogli. Dodatni problem leži u neriješenim imovinskim odnosima pa s te strane Grad nije mogao uložiti novac u ono što nije u potpunosti u vlasti Grada – objasnio je Selec.
Kino Galerija specifično je jer se svojim programom suprotstavlja komercijalnim kinima i daje prostor eksperimentalnim, dokumentarnim i animiranim filmovima, pri čemu je nit vodilja napredak kulture, a ne profit.
– Trenutačno dovršavamo proces digitalizacije i za tu nadogradnju dobili smo 250 tisuća kuna. To će nam uvelike olakšati posao jer smo do sad uspjevali donositi program zahvaljujući razumijevanju distributera, koji su nam davali filmove u ne-digitaliziranom formatu, te Centra za film iz Zagreba – kazao je Selec.
Vanima kao svoj cilj ima i izvaninstitucionalno obrazovanje, koje u obrazovnom sustavu postoji u iznimno maloj mjeri, kako nižih, tako i viših uzrasta.
– Sad radimo na obnovi bivšeg Kina Dom i tamo ćemo nastaviti s audio-vizualnim djelatnostima, no planiramo i više od toga. Iznad bi trebao biti i kafić, a ima i još planova. Krajnji je cilj da postanemo samoodrživi – dodao je Selec.
Co-work u javnom prostoru
Na projektu Kina Dom sudjeluje i Mario Jankovič sa Sveučilišta Sjever, a on je iznio ideju dodatnih aktivnosti koje bi se u prostorijama Kina Dom trebale odvijati.
– Plan je da se taj prostor koristi kao co-work, znači zajednički rad u istom javnom prostoru. Takva organizacija već postoji u Zagrebu, Osijeku i Zadru pa bi mogla zaživiti i kod nas – objasnio je Jankovič.
Na taj bi način više osoba koristilo ista sredstva, a krajnji cilj bio bi međusobno pomaganje i kretanje prema uspjehu.
– Također, država bi nekim olakšicama potpomogla takav projekt, dok mi učimo jedni od drugih i dijelimo znanja. Iz tih je razloga već osnovana Hrvatska udruga nezavisnih profesionalaca – dodao je Jankovič.
Na taj bi način zadnji kat Kina Dom postao inkubator poduzetništva.
Iskorištavanje javnog prostora u Čakovcu
Gost iz Čakovca bio je Teo Patričević, član ACT Grupe, koja radi na novom projektu pod nazivom ‘1729/2’, kako je pojasnio, taj broj predstavlja česticu u katastru koja pripada Gradu Čakovcu.
– U cilju revitalizacije javnih prostora želimo osnovati Društveno-kulturni centar na području vojarne u Čakovcu – dodao je Teo.
Centar je sposoban da podrži čak 40 tipova sadržaja, govori Teo, i zbog toga ga mogu koristiti razne skupine za svoje potrebe.
– Ideja za Centar postoji i suradnja s Gradom je napredovala. Sam Centar osnovati će Grad, dok će Županija dati nekretninu, a mi kao platforma moramo ponuditi model kroz koji ćemo nakon nekog vremena postati samoodrživa zajednica – dodaje Teo te ističe kako početne dotacije planiraju ostavriti kroz Fondove EU, od Grada, države te kroz kredite.
Tek u sedmoj godini, prema njegovom planu, postali bi samoodrživi centar.
U 2017. svih 1600 metara kvadratnih bilo bi iskorišteno, zaposlilo bi se oko stotinu ljudi, a Centar bi prije svega bio namijenjen građanima.
Platforma 9,81 – splitsko viđenje javnih prostora
Iz Splita su svoje iskustvo donijeli Miranda Veljačić i Dinko Peračić, pripadnici Platforme 9,81.
– Društveno-kulturni centri novi su model u stvaranju aktivnog građanstva. Platforma sama po sebi jest način viđenja stvari u kojima akteri odlučuju što i na koji način činiti, tako da ni gledatelji, odnosno posjetitelji, nisu samo pasivni akteri – objasnio je Dinko.
Platforma je također arhitektonski projekt, ona se investira i u revitalizaciju javnih prostora.
– Prostor i program su drugačiji od uobičajenih za kulturne centre, Platforma je zapravo novi tip javne domene – dometnuo je Dinko.
Miranda je dodatno objasnila o čemu se radi kada se govori o Platformi.
– Radi se o novoj tipologiji u kulturi, ali i novoj arhitektonskoj tipologiji. Stoga Platforma dodaje preko 30 novih djelatnosti u kulturi. Prije svega želja nam je da obnavljamo postojeće prostore, a ne da stvaramo nove – objasnila je Miranda.
Prije svega žele da se između gradova uspostavi suradnja i komunikacija putme koje će biti moguće dijeliti iskustva u svrhu zajedničkog napredovanja.
Što se tiče konkretnih primjera iz Splita, Dinko je dao kratki uvid u stanje stvari.
– U Splitu ima nevjerojatno mnogo neiskorištenog prostora za kulturno djelovanje. Takvo stanje proizlazi iz toga što je prostor stvoren za kulturu u nekom drugom vremenu – kazao je Dinko.
Čitav taj prostor ponuđen je svima koji ga žele koristiti, a u tu su svrhu zaposlene četiri osobe čija je funkcija da zainteresiranim, putem savjetovanja, omoguće lakše dobivanje dozvola za korištenje prostora, dodaje Dinko.
Planska upotreba javnih prostora
Iz varaždinskog Društva arhitekata na tribinu je došla Maja Kireta i ona je govorila o napuštenim zgradama na području Varaždina.
– Među nekim bitnim točkama o kojima je nužno govoriti u kontekstu javnih prostora bez namjene nalaze se zgrada nekadašenjeg Varteksa, napuštene Vindijine klaonice, Vojna pekara i vila Oršić – kazala je Maja.
Za te prostore namjene nema, niti plana za budućnost.
– Najbolji primjer je vojarna u Optujskoj, zgrade su u odličnom stanju, no primjenu nemaju. Ali ne smije se stihijski dijeliti prostore vojarne, nužno je da postoji program za cjelokupni kompleks – dodala je Maja.
Raymond Rojnik, iz Koncertnog ureda, također je sudjelovao u raspravi.
Složio se kako je slika nezadovoljavajuća, a upravo je zato nužno nastaviti sve ove inicijative kako bi neiskorišteni javni prostori promijenili svoj status.
– Javni prostori moraju postati umreženi, internacionalni i, naravno, samoodrživi. A to je moguće samo kroz edukaciju kako koristiti javne prostore – istaknuo je Rojnik.
Također, ukazao je Rojnik i na jedan tipično varaždinski problem.
Buka je još uvijek veliki problem Varaždina, s jedne strane jasno je kako nam trebaju sadržaji na javnim prostorima, no s druge strane imamo to neprestano žaljenje na preglasnu muziku – ukazuje Rojnik i navodi kako je izbor jednostavan, ili ćemo imati javne programe, ili će grad biti pust.