Stoljeće filma u Čakovcu (1913.-2013.) – promocija knjige – Dvorana Zrinski/Scheier – srijeda 27.5.2015. u 20 sati
Uz “Stoljeće filma u Čakovcu” – Mercedes Bratoš – otvorenje izložbe “Glamour” – srijeda 27. 5. 2015. u 19.30 sati – Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec
U povodu 100 godišnjice kinematografske djelatnost 1913. – 2013. u Čakovcu knjiga govori o postignućima iz pojedinih razdoblja, istraživanju, novim saznanjima o lokacijama i osobama vezanima uz kinematografsku djelatnost u prošlosti grada i danas. Istraživački tim knjigom daje prilog u pristupu i dokumentiranju temeljnog standarda u kulturi svog grada, ukazujući na njegovu tradiciju.
Knjiga svjedoči da je suradnja različitosti moguća u cilju istraživanja iste teme. Knjiga je važna jer će biti dokument i informacija o početcima i razvoju kinematografije u našem gradu i drugih važnih detalja vezanih uz film. Na knjizi je radila grupa autora: Branimir Bunjac, Andreja Talan, Borivoj Radojčić, Jasminka Bijelić Ljubić, Helga Lajtman, Marina Oskoruš.
Projekt “Stoljeće filma u Čakovcu” započeo je objavljivanjem facebook stranice, a nastavljen istraživačkim radom i izložbom “Stoljeće filma u Čakovcu” u Izložbenom prostoru Centra za kulturu (studeni 2013.), a financiran sredstvima Ministarstva kulture i Grada Čakovca. Izložba je bila izuzetno dobro prihvaćena i posjećena od građana. Grad Čakovec i Centar za kulturu Čakovec u studenom 2013. otkrivaju spomen ploču na mjestu prvog čakovečkog kina u ulici Ruđera Boškovića.
Iz recenzije: Petar Krelja “Između sanjarija Aleksandra Lifke i anime Ede Lukmana”
Da bi svake hvale vrijedni autori ove, ponovimo, izuzetno dragocjene knjige (Helga Lajtman, Branimir Bunjac, Andreja Talan, Borivoj Radojčić, Jasminka Bijelić Ljubić, Marina Oskoruš), mogli znanstvenički samozatajno odraditi svoje zahtjevne istraživačke zadatake, morali su se znati predano i strpljivo nositi sa znatnim količinama arhivske građe.
Upravo nas ta činjenica navodi na pomisao da se, uz prikazivalaštvo, Čakovec mogao pohvaliti i već utvrđenom činjenicom da su se, među tolikim desetinama napisa što su govorili o filmovima s čakovečkog kino-programa, a posebno oni već spomenutog Kalmana Mesarića, mogu tretirati kao relevantni filmsko-publicistički zameci. Marni i svome poslu posve predani autori ove izuzetno dragocjene i trajno vrijedne knjige, nesebično su nam podarili plodove svoga, kadšto mukotrpnog istraživačkog rada – poručivši nam: “Ukazivali smo da je Čakovec svojom tradicijom neprekinute stoljetne prikazivačke djelatnosti zaista pravi filmski grad”.
Iz recenzije: Daniel Rafaelić “Stoljeće filma u Čakovcu 1913. – 2013.”
Knjiga jasno i predano, edukativno i nimalo zamorno predstavlja i iz zaborava doslovce kida djelić naše filmske povijesti. No, valja posebno naglasiti kako ova knjiga ne bilježi samo lokalne specifičnosti; ona, baš suprotno, postaje novim smjerokazom svih budućih domaćih povijesti filma. Zanos prvih pokretnih slika, prva snimanja u Čakovcu, prvi nijemi crno-bijeli spektakli, pojava i širenje zvuka, pojava boje, širenje propagande, ratna i poslijeratna histerija, ideologija, novi rat i ratna depresija, uspon i pad novog hrvatskog filma te svijetlo edukativne potke filmskih događanja Centra za kulturu, obilježili su jednu golemu epohu jednog ne tako golemog hrvatskog grada.
