Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku nedavno je održana 35. promocija doktora znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, na kojoj je akademska zajednica obogaćena za 108 novih doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, tehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva, biotehničkih, društvenih i humanističkih znanosti te interdisciplinarnih područja znanosti, javlja portal Glas Slavonije.
Na Sveučilištu u Osijeku tijekom njegova 40-godišnjeg postojanja promovirano je ukupno 775 doktora znanosti. Kako napominju na Sveučilištu, doktorska izobrazba važna je za razvoj akademske karijere, ali odgovara i na sve veće potrebe tržišta rada, kojemu su za razvoj potrebni stručnjaci koji će pridonijeti stvaranju novih znanja, proizvoda i usluga te primjeni suvremenih istraživačkih metoda.
Među njima je doc. dr. sc. Bojan Šarkanj. On je rodom iz Donjeg Vidovca, a srednju školu pohađao je u Prelogu. Doc. dr. sc. Bojan Šarkanj zaposlen je na Katedri za biokemiju i toksikologiju PTF-a Osijek, na kojemu je i diplomirao 2007. godine. Od iste godine zaposlen je kao znanstveni novak na projektu “Sinergističke smjese u antifungalnoj i antimikotoksikogenoj zaštiti hrane”, u suradničkom zvanju asistent na navedenoj Katedri.
Tijekom doktorskog studija više puta je usavršavao analitiku mikotoksina u Austriji te je sudjelovao u većem broju znanstvenih projekata, koje je prezentirao na više međunarodnih skupova. Trenutačno ima deset znanstvenih radova u prestižnim svjetskim časopisima. Dobitnik je nagrade PTF-a za posebna dostignuća u 2013. u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu te nagrade Hrvatskog toksikološkog društva i Federacije europskih mikrobioloških društava za mlade znanstvenike.
Doktorsku disertaciju “Utjecaj inhibitora glutation S – transferaze na produkciju aflatoksina plijesni Aspergillus flavus” pod mentorstvom prof. dr. sc. Tomislava Klapeca, redovitog profesora PTF-a Osijek, obranio je 6. lipnja 2014. godine. Glutation S-transferaza je enzim kojim se organizmi brane od oksidativnog stresa, a ujedno i od štetnog djelovanja aflatoksina.
Europska agencija za sigurnost hrane predviđa da će zbog klimatskih promjena upravo s njima biti sve više problema u Europi. Za plijesni je utvrđena povišena aktivnost istog enzima kod povišene produkcije aflatoksina. Dodatkom inhibitora navedenog enzima znatno se smanjila produkcija aflatoksina u in vitro uvjetima te su se najefikasnijima pokazali upravo prirodno prisutni inhibitori poput kvercetina i etakrinske kiseline.