Međimorska zadruga Kajkavska Renesansa i dalje marljivo dela na razvoju društva i kulturnoga identiteta. Tak je inicirala je i sprevela dobivanje jezičnoga koda za Kajkavski književni jezik, ki je stupil na mednarodnu pozornicu jezikov.
Širša javnost i Kajkavci te vnogi stručnjaki su razdragano reagirali i čestitali povodom tega velkoga mednarodnoga vuspeha za Kajkavce i celu Hrvatsku. Javni mediji v celi Hrvatski počevši od eMeđimurja, prek Večernjega Lista do Novoga lista, gradiščanskih Hrvatskih Novin v Austriji i monitor.hr, te vnoge radijske emisije su opširno popratili i išče prate dobivanje koda.
Zato Kajkavska Renesansa z Međimorja spravlja na Den Materinjskih Jezikov 21.2. svečanu tribinu v Zagrebu na šteru pozivlje zainteresirane za tradiciju, kulturu i jezike, povodom priznanja Kajkavskoga književnoga jezika. Tribina bu se održala v Velki dvorani Novinarskoga doma v 4 vure popoldne.
Na tribini budu i kulturni stvaratelji, vodeči vsevučilišni profesori, vučitelji/ce srednjih i osnovnih škol. Dojdite i Vi kaj se vsi skup pospominamo o budučnosti Kajkavcov i njihovoga jezika, i o promjenami za hrvatsko društvo štero to priznanje donaša. Na tribini budu Kajkavci z vseh kajkavskih regij, pa nesmu nit Međimorci faliti.
Jer prav Međimorci su puno pridonesli Kajkavskom književnom jeziku, a Zrinski su bili njegvi velki podpiratelji. Prva knjiga – zakonik – na Kajkavskom književnom je tiskana v Međimorju, a zakoni z te knjige su vredili v celi Kajkavski regiji do sredine 19. stoletja. I prvu Kajkavsku gramatiku je napisal jen Međimorec. Vu ti tradiciji nasljeduje i Kajkavska Renesansa.
Ste znali da se Kajkavski književni jezik koristil v Međimorju i v 20. stoletju? To je razlog zakaj su vnoge rieči za štere se misli da su međimorski dijalekt, zaprav rieči kajkavskoga književnoga jezika. Međimorci su kak vredni čuvari tradicije i den denes sčuvali to znanje!
Kajkavski književni jezik od 16. do 19. st. s delom z 20. stoljetja je verjatno najvažneše nematerijalno kulturno naslijeđe Kajkavcov i kak takov važna skupna kulturna baština Hrvatske i Evrope. Vnoge knjige na njem se čuvaju v NSK u Zagrebu ter v vnogem drugem Nacionalnem bibliotekam v Evropi – v Beču, Budimpešti, Ljubljani, Rimu i Nemški, a dela na kajkavskom književnom se i denes izvode u javnosti. Na tribini se budeju mogle videti knjige na kajkavskom književnom jeziku.
