Iz Skloništa za životinje “Prijatelji” Čakovec primili smo sljedeće priopćenje i fotografije koje prenosimo u potpunosti:
“Jučer u četvrtak oko 16 sati, Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec zaprimilo je dojavu s fotografijom da se kraj željezničke stanice u Maloj Subotici, ispod drvene kuće, nalazi pas – star, bolestan, smrznut i da vjerojatno neće dočekati jutro.
Bez razmišljanja dvoje je volontera sjelo u auto i otišlo po njega. “Odmah smo ga našli jer i nije bio posebno skriven. Netko mu je stavio jastuk na kojem je ležao kako bi očito umro na mekanom, a djevojke koje su nam poslale dojavu zagrnule su ga šalovima (hvala vam i svaka čast što niste okrenule oči).
Kad smo ga dotakli bio je potpuno hladan, oči su mu bile zatvorene i na prvi trenutak činio se mrtav.”
Volonterka ga je pogladila po glavici i tada se začuo uzdah. Bio je živ!
Brzo ga je uzela u krilo i za pet minuta već su bili na putu do veterinarske ambulante.
“Kad sam ga vidjela onako hladnog, rahitičnog, punog parazita, zatvorenih očiju, srce mi se raspalo iako sam na takve situacije nažalost već naviknuta”, rekla nam je volonterka. “Grijali smo ga cijelu noć, a ujutro je s apetitom pojeo svoj prvi obrok nakon tko zna koliko vremena i popio nekoliko gutljaja vode. Dobio je ime Duncan i nadamo se da će se u potpunosti oporaviti i dobiti lijepi dom, a upite za njega već imamo. Star je jedva 3,5 mjeseca a već je doživio svu ljudsku okrutnost.”
Njegova nas priča ponovo podsjeća na općinu Mala Subotica koja jedina od svih gradova i općina Međimurske županije ne radi s čakovečkim skloništem za životinje, a njihov komunalni redar i načelnik Općine redovito viče na građane pa i volontere skloništa kad prijavljuju da su pronašli napuštenu životinju jer je zbrinjavanje životinja navodno skupo.
Sklonište nije u mogućnosti samo isfinancirati rad skloništa pa gradovi i općine sudjeluju u pokriću troškova hvatanja kad na teren izlazi ekipa koja kupi pse po nalogu komunalnog redara te troškove mikročipiranja i cijepljenja protiv bjesnoće a skloništu gradovi i općine uplaćuju iznos od minimalnih 6,60 kn po danu do 60. dana kada sklonište ima pravo životinju usmrtiti ako nije udomljena, a što čakovečko sklonište ne radi jer je jedno od tek 6 “no kill” skloništa u Hrvatskoj.
Troškovi boravka životinje u skloništu su mnogo veći jer osim hrane koju pokriva ovaj iznos od 6,60 kn po danu tu su troškovi veterinarske skrbi, režijski troškovi, troškovi goriva te plaća djelatnika. Godišnji trošak skloništa za 2014. godinu iznosi vrtoglavih 960000,00 kn, od čega je sklonište od gradova i općina dobilo tek 9,2% ukupnog iznosa.
Sklonište se financira od dobrovoljnih priloga građana i tvrtki pa i ovaj put molimo sve koji su u mogućnosti pomoći donacijom i za malog Duncana da svoj prilog uplate na IBAN Skloništa HR3323400091116025375, korisnik ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec.
Općina Mala Subotica i njezino vodstvo već godinama zanemaruju obvezu organiziranja vlastitog skloništa za “ničije” životinje ili da prepuste to registriranom skloništu poput čakovečkog. Na taj način direktno krše Zakon o zaštiti životinja, a u slučaju malog Duncana i Kazneni zakon Republike Hrvatske zbog zanemarivanja životinje s mogućim smrtnim ishodom.
No, ono što je najstrašnije u cijeloj priči jest da je netko vidio štene u stravičnom stanju, učinio “dobro djelo” i stavio mu jastuk na zemlju, ali nije našao za shodno da pomogne umirućem biću koje bi vjerojatno prošlu hladnu noć zauvijek sklopilo svoje okice. I to na mjestu kraj kojeg sigurno prođe na stotine ljudi svaki dan. Djevojke koje su naišle i poslale poruku spasile su mu život.
I zato još jednom Mala Subotica srami se!”
Sklonište za životinje “Prijatelji”