Prevencija i upravljanje rizicima te promicanje prilagodbe na klimatske promjene zacrtani su strateški ciljevi, zaključak je sastanka čelnih ljudi triju susjednih županija održanog u Krapini.
Naime župan Međimurske županije Matija Posavec, župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar te varaždinski župan Predrag Štromar, uz prisustvo pročelnika UO za gospodarstvo Međimurske županije Darka Radanovića, danas su potpisali Sporazum o partnerstvu na projektu “Sustavno upravljanje klizištima”, kojim se utvrđuju osnovna načela dugoročne poslovne suradnje kada je u pitanju uvođenju sustavnog upravljanja klizištima.
Prepoznali su važnost i potrebu za ovakvim sporazumom, kako su klizišta jedan od najvećih uzročnika šteta na hrvatskom sjeveru koje se danas mjere u iznosu od oko 159 milijuna kuna.
Za prvu fazu potrebno 50 milijuna kuna
Kako gradovi i općine ne bi ostali prepušteni sami sebi, ovom inicijativom nadaju se projekte sanacije klizišta zajedničkim nastupom postaviti kao prioritet kod prijava na natječaje i EU fondova, a tom su prigodom potpisani i dopisi koji će biti upućeni Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. Sredstva zatražena od Vlade RH ići će u dva smjera, da se osiguraju sredstva za sanaciju, ali i za sufinanciranje projekta, što bi u prvoj fazi iznosilo oko 50 milijuna kuna. “Dogovorom smo došli do zaključka da je naš zadatak pomoći našim građanima u problemu koji godinama pogađa naše krajeve. Zahtjevi koje dobivamo veći su nego naše fiskalne mogućnosti, pa ćemo se ovim sporazumom napokon i sustavno početi baviti klizištima, a takav strateški dokument uključit će stručnjake, institute i fakultete, potpomognut sredstvima iz strukturnih i kohezijskih fondova EU”, rekao je u uvodu Kolar uz to dodavši kako je odlukom Vlade za sanaciju klizišta na cestama već osiguran velik dio sredstava.
Posavec: “Ovo je problem naših građana, stoga je i prioritet”
Od velike je važnosti detektirati postojeća, ali ujedno i potencijalna klizišta, jer prevencijom i dobrim planiranjem mogu se predvidjeti i neočekivane situacije, za što je najbolji primjer viđen u rujnu u Međimurskoj županiji. Prisjetimo se, ista je samo vlastitom organizacijom, dobro posloženim sustavom te pravovremenom reakcijom, prilikom poplava uslijed obilnih kiša spriječila veće katastrofe i u konačnici štete koje bi pale na teret države, pa u tome župan Posavec vidi prednost kod dobivanja sredstava za sanacije.
“Ovo je način kako se konkretno rješavaju problemi, zajedničkim nastupom triju čelnih ljudi uspješnih županije koje zajedno imaju gotovo pola milijuna stanovnika. Ovo je problem naših građana, pa nam je stoga i prioritet. Uvjeren sam kako ćemo nakon ovakvih sastanaka i donesenih odluka suradnjom županija još čvršće, energičnije i hrabrije kandidirati projekte za sredstva nacionalnih i europskih fondova“, rekao je međimurski župan.
Dosad su u Međimurju sanirana veća klizišta u Svetom Urbanu, Železnoj Gori i Martinuševcu te odroni i vododerine na području gornjeg Međimurja. Ove godine u planu je sanacija klizišta u Grabrovniku, Logožarcu, Robadju i Plešivici, kao i izrada projekata sanacije za preostala klizišta na županijskim i lokalnim cestama. U nadležnosti Županijske uprave za ceste trenutno je 11 klizišta, devet na području općine Štrigova te po jedno u općinama Nedelišće i Gornji Mihaljevec, za koje je okvirna procjena troškova sanacije oko 5 milijuna kuna.
Prema riječima župana Štromara više od 90 posto klizišta u zemlji upravo se nalazi u te tri županije, zbog čega nema dovoljno senzibiliteta kod ostalih prema tom problemu.
“Naši građani imaju lošije uvjete života i rada zbog klizišta i to se vuče već nekoliko godina. Pomoći ćemo im kako bi mogli dolaziti do svojih kuća, gospodarskih imanja i u konačnici mjesta gdje zarađuju novac za život”, naglasio je, dok se Posavec nadovezao kako su u Međimurskoj županiji u tu svrhu već angažirani geodeti i arhitekti.
“Više ne možemo gledati situaciju s kojom se naši građani bore iz godine u godinu”, objašnjava Posavec pod čijom je ingerencijom ŽUC koji je tijekom 2013. i 2014. godine, temeljem Odluke o rasporedu sredstava za interventne zahvate po posebnom nalogu ministra resornog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, već osigurao 2 milijuna kuna za sanacije klizišta.
Projekt, kojim će se upozoriti na klimatske promjene kao uzročnike sve većih šteta, mogućih katastrofa, provoditi će za to oformljeno radno tijelo, kroz faze, odnosno podprojekte, uz suradnju s razvojnim agencijama s područja županija partnera. Sada se očekuje očitovanje ministarstava i Vlade, a nagađa se kako bi se s prvim radovima, prema prioritetima, moglo krenuti sredinom godine.
