U sklopu aktualnog sata 10. sjednice Općinskog vijeća Općine Kotoriba načelnik Ljubomir Grgec (SDP) vijećnike je izvijestio kako je održan sastanak s ravnateljicom Centra za socijalnu skrb Čakovec Antonijom Canjuga.
Kako OŠ-u Jože Horvata polazi veliki broj djece roditelja koji primaju socijalnu pomoć, jedna od tema sastanka bila je školska kuhinja. Naime, dosta njih se ne hrani te Grgec smatra da nije u redu jer djeca ne smiju biti gladna. Kako bi se to spriječilo pokrenuta je ideja da se korisnicima socijalne pomoći za njihovu djecu automatizmom oduzme iznos za školsku kuhinju za koju roditelji izdvajaju 80 kuna mjesečno.
Rečeno je da se ta ideja prema zakonu može realizirati te se traži način kako je knjigovodstveno provesti. Na taj način izbjegle bi se situacije koje se sada događaju u školi kada jedni moraju gledati druge kako jedu. Slična ideja planira se provesti i s onima koji nemaju kante za odovoz otpada.
Vrše se pregovori s Pre-komom da svako kućanstvo mora imati kantu za odvoz otpada, što je i zakonska obaveza, i platiti uslugu baš kao i svi mještani Kotoribe. Ukoliko se to ne učini, predlaže se da im se novac također skine automatizmom iz socijalne pomoći.
Antonija Canjuga: “ZMN se može djelomično uplatiti obrazovnoj ustanovi na ime troška toplog obroka učenika“
U Centru za socijalnu skrb Čakovec odnosno u Podružnici Prelog zaprimljen je zahtjev OŠ Kotoriba da se za pojedine učenike njihove škole, a koji su ujedno i korisnici zajamčene minimalne naknade, podmiri iz navedene naknade trošak toplog obroka u školi, potvrdila nam je na naš upit ravnateljica Centra Antonija Canjuga koja kaže kako je u tijeku postupak izmjene rješenja o zajamčenoj minimalnoj naknadi navedenih obitelji čiji su članovi učenici navedene škole.
Prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu s danom 01.01.2014.godine propisano je u čl.34. stavak 1. da se zajamčena minimalna naknada (ZMN) može djelomično uplatiti obrazovnoj ustanovi na ime troška toplog obroka učenika člana kućanstva korisnika ZMN kada centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji vjerovatnost da korisnik ZMN neće koristiti za zadovoljenje navedene potrebe.
O zahtjevu škole moraju biti upoznati i sami korisnici, odnosno roditelji navedenih učenika, mora se donijeti novo rješenje. – Problem je što se užina u školi plaća unaprijed, a ZMN se isplaćuje 20. u mjesecu za prošli mjesec, problem je i da se trošak užine smanjuje ukoliko učenik nije na nastavi, a neke škole imaju i različite cijene po mjesecima s obzirom na broj radnih dana u mjesecu (praznici).
Imali smo i problema u računovodstvenom programu, no riješili smo te probleme i prilagodili isti da se od iznosa ZMN za određenu obitelj može oduzeti iznos troška užine i uplatiti je izravno na žiro-račun škole – rekla je Canjuga.
Međutim, naknadu za odvoz otpada se ne može podmirivati iz zajamčene minimalne naknade jer bi isto bilo protivno Zakonu o socijalnoj skrbi (socijalna pomoć je zaštićeno primanje i ne može se ovršiti nikakvim sudskim rješenjem), a navedena naknada spada u naknadu za troškove stanovanja, u smislu čl.41. Zakona o socijalnoj skrbi, koja se priznaje korisnicima ZMN od strane jedinica lokalne samouprave do iznosa polovice iznosa naknade priznate korisniku.
U troškove stanovanja spadaju: najamnina, komunalna naknada, elek.energija, plin, grijanje,voda, odvodnja i drugi troškovi stanovanja u skladu s posebnim propisima.
– Naknada za troškove stanovanja može se odobriti u novcu izravno korisniku ili na način da jedinica lokalne samouprave djelomično ili u cijelosti plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je izvršila uslugu. Međutim, 75 % općina i gradova u RH ne isplaćuju troškove stanovanja korisnicima ZMN jer nemaju novaca.
Nadležno Ministarstvo znajući za navedeni problem traži rješenje da izjednači socijalna prava svih socijalno ugroženih građana na području cijele RH te je u tijeku izrada Kataloga soc. naknada u RH, a do lipnja 2015.g. uputit će se prijedlog radne skupine o objedinjavanju pojedinih soc.naknada prema Vladi RH tako da bi državna socijalna pomoć iznosila dovoljno za podmirenje svih osnovnih životnih potreba samca ili obitelji, a jedinicama lokalne samouprave bi bilo ostavljeno da prema svojim mogućnostima omoguće svojim građanima dodatna prava – objasnila nam je ravnateljica Antonija Canjuga.
