Do kraja godine dvije opće bolnice u Hrvatskoj bit će funkcionalno povezane – spojit će se konkretni odjeli, dijeliti dijagnostika i osoblje. Dakle, takozvani masterplan počinje se primjenjivati. Prvi su dogovori sa sanacijskim upraviteljima u Ministarstvu zdravlja već odrađeni iako revidirani Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica još čeka saborski blagoslov.
Spajanje ekipa
Inicijativa za dogovor došla je od čelnika tih dviju bolnica, a o kojima se konkretno radi, nismo mogli doznati jer je, među ostalim, Nacionalni plan još u proceduri. No te prve dvije bolnice poslužit će kao pilot-projekt da bi se vidjeli učinci Nacionalnog plana. U tom konkretnom slučaju, neslužbeno se može čuti, prvi međusobno funkcionalno povezani bolnički odjel rezultirat će smještanjem akutnih kreveta i hitnog prijma u jednu bolnicu, dok će u drugoj biti dnevna bolnica i ambulanta.
Također, na odjelu u jednoj od tih bolnica rade dva specijalista koja su svaki u pripravnosti 15 dana mjesečno, dok u drugoj bolnici na istom odjelu ima dvostruko više liječnika, odnosno tamo ih je četvero. Povezivanjem će odjel imati šest liječnika, što bi prema projekcijama moralo smanjiti liste čekanja, racionalnije rasporediti posao tih liječnika i u konačnici donijeti uštedu jer će 24-satnu uslugu sada pružati jedna, a ne dvije bolnice.
– Čuli ste za jedan primjer, ali imamo ih još. S ovim smo primjerom, istina, najdalje došli – kratko je potvrdio dr. Ratko Matijević, poznati ginekolog koji je kao voditelj radne skupine za provedbu Nacionalnog plana revidirao njegov sadržaj te ga sada očito provodi i u djelo. Kao ključne promjene Nacionalnog plana dr. Matijević ističe da se dokument više ne temelji na krevetima kao prva verzija nego na uslugama. – Pun krevet ne znači da se u njemu netko liječi – zaključio je dr. Matijević.
Na posao na novo mjesto
Što će donijeti primjena Nacionalnog plana, najbolje će se, dakako, pokazati na terenu. Racionalizacija i ušteda te bolja usluga pacijentima ciljani su učinci. Dijelu liječnika i medicinskih sestara ovih bolnica, a ubrzo i svih ostalih, slijede konkretne promjene – rad u drugoj bolnici odnosno povezanoj ustanovi, spajanjem će se pojedinima mijenjati i aktualna zaduženja pa moguće da više neće biti potrebe za voditeljima pojedinih bolničkih odjela.
Umjesto pet praonica rublja jedna koja će raditi u tri smjene?
Tko će platiti medicinsku sestru koja je na platnoj listi bolnice u kojoj je dosad radila, a otići će raditi u povezanu ustanovu – pitanje je za koje navodno postoje različita rješenja, no ništa još nije definirano. Pojedine bolnice usto planiraju i povezivanje nemedicinskih struka što nije sastavnim dijelom Nacionalnog plana. Primjerice ako u istoj regiji svaka od pet bolnica ima svoju praonicu rublja, jedna je od opcija formiranje jedne zajedničke koja bi radila u tri smjene.
