U posjetu Međimurskoj županiji i Republici Hrvatskoj boravili su čelni ljudi Vijeća Europe koji su na ovom području provodili programe i skupove vezane uz temu očuvanja, zaštite, promocije, korištenja i uvođenja romskog jezika zajedno sa lokalnim stručnjacima. U prvom redu predstavnicima Vlade RH, Romskog nacionalnog vijeća i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon sastanaka održanih u Filozofskom fakultetu, u velikoj vijećnici Međimurske županije ugostili su ih zamjenica župana Sandra Herman i pročelnik UO za društvene djelatnosti Branko Sušec, kao i predstavnici Sveučilišta u Zagrebu – Učiteljskog fakulteta u Zagrebu te njegovog Odsjeka u Čakovcu i Petrinji, Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije i Info punkta Međimurske županije za Rome koji djeluje dva mjeseca u okviru projekta Europske unije i Vijeća Europe “Unaprjeđivanje ljudskih prava i zaštite manjina u jugoistočnoj Europi”.
“Problematika romskog jezika i njegova uvođenja u škole meni je bliska i poznata jer sam 15 godina radila u obrazovnom sustavu u OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, prvo 11 godina kao nastavnica i četiri godine kao ravnateljica. Moram napomenuti kako sam i u tom razdoblju, a posebice danas svjesna koliko je Međimurska županija uložila u stvaranje uvjeta za svladavanje tog problema, uređenjem romskih naselja, stvaranjem infrastrukture i općenito sustava za život pripadnika romske nacionalne manjine, dakako u suradnji s ministarstvom i uz privlačenje EU fondova”, u uvodu je rekla zamjenica te naglasila kako se u Međimurju provodi nekoliko projekata koji su osmišljeni s ciljem da se Romima osiguraju jednaki uvjeti kao i svima ostalima.
Tako se četvrtu godinu zaredom provodi predškola za Rome koju polaze djeca iz svih naselja, organiziran je i produženi boravak, projekt čiji je nositelj Međimurska županija kao osnivač škola, a djeluje u suradnji sa samim ustanovama te je u školama omogućeno dodatno učenje hrvatskog jezika u sklopu redovne nastave.
Prodekanica za poslovanje, studij i studente izvan sjedišta Učiteljskog fakulteta, Tamara Turza-Bogdan dodala pak je kako su na Sveučilištu već prepoznali ovaj problem, napravili program i krenuli u njegovo rješavanje, provođenjem projekta i specijalističkog studija Hrvatski kao nasljedni jezik te Hrvatski kao drugi strani jezik. Prema riječima dekana Sveučilišta Ivana Prskala, oni su spremni u Međimurju osigurati uvođenje izbornog predmeta jezika kojeg želi lokalno stanovništvo, baš kao što su to uradili s kajkavskim dijalektom.
Prilikom boravka u Međimurskoj županiji te posjeta Osnovnoj školi Orehovica, Aleksa Đokić iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, zaključio je kako jezik kojim govore Romi na našem području nije do kraja definiran, te da su ovakve diskusije stručnjaka neophodne za dobrobit romskog jezika i identiteta.
Naime, naglašeno je kako velik broj pripadnika govori nekim oblikom rumunjskog, bajaškoga jezika na što je ispred Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije odgovorio Željko Balog i objasnio kako se Romi u Međimurju osjećaju kako im netko nameće jezik, igra s kulturom i načinom života, jer oni govore isključivo rumunjski jezik već 25 godina.
“Jesmo Bajaši, ali nam je rumunjski materinji jezik” naglasio je, dok je Michaël Guet iz Vijeća Europe dodao kako među pripadnicima romske nacionalne manjine ima raznih dijalekata i jezika, no teško da možemo okupljati jedan narod koji govori dva jezika, uz bajaško-rumunjski ujedno i romani chib. “Treba naći mjesta za oba jezika, zaštitit ih i omogućiti proučavanje oba kako bi se naglasilo njihovo porijeklo. I prije nego se pokrenu bilo kakvi programi, važno je razjasniti koji će se jezik provoditi u zajednicama i školama”, dodao je.
Pročelnik Sušec stoga je u zaključku predložio da Romi sami odluče koji je njihov jezik, kako će se zvati i koji će djeca učiti u odgojno-obrazovnim ustanovama te dodao:
“Vaš će jezik, nakon odobrenja Ministarstva obrazovanja, u Međimurskoj županiji dobiti priliku za provođenje”. Dan je prijedlog da se odrade ankete u romskim naseljima, prikupe informacije koji bi jezik djeca htjela učiti i zatim s istim pristupi državi koja će krenuti u njegovo financiranje i provođenje.